Izvijestivši o aktivnostima koje ukazuju na špijunažu i druge potencijalne poremećaje, holandska obavještajna služba upozorila je na pokušaje Rusije da sabotira njenu energetsku infrastrukturu pozivajući na mjere opreza.

Prethodno je holandska vlada protjerala ruske diplomate zbog špijunaže i naredila Moskvi da zatvori svoju trgovinsku kancelariju u Amsterdamu, što ukazuje na novu eskalaciju diplomatskih tenzija između Rusije i Holandije, pišu svjetski mediji.

Pokušaj mapiranja infrastrukture

Holandska vojna obavještajna agencija MIVD saopštila je da je Rusija posljednjih mjeseci pokušala prikupiti obavještajne podatke kako bi sabotirala vitalnu infrastrukturu u holandskom dijelu Sjevernog mora, napisao je Rojters (Reuters).

Ruski brod otkriven je kod vjetroelektrane na moru u Sjevernom moru dok je pokušavao mapirati energetsku infrastrukturu, rekao je šef MIVD-a general Jan Svilens (Jan Swillens) na konferenciji za novinare u ponedjeljak, 20. februara.

Ruski brod su, kako je rekao, ispratili holandski marinci i brodovi obalske straže prije nego što je bilo kakva sabotaža uspjela.

Svilens je kazao da je posljednjih mjeseci primijećeno da Rusi pokušavaju da otkriju kako funkcioniše energetski sistem u Sjevernom moru, ali da je ovo bio prvi put da ih vide.

„Rusija mapira kako funkcionišu naši vjetroelektrane u Sjevernom moru. Veoma su zainteresovani kako bi mogli da sabotiraju energetsku infrastrukturu“, rekao je.

U zajedničkom izvještaju objavljenom u ponedjeljak, holandske obavještajne agencije MIVD i AIVD su navele da je kritična priobalna infrastruktura kao što su internetski kablovi, gasovodi i vjetroelektrane, postali meta ruskih sabotažnih aktivnosti.

Napominju i da je „fizička prijetnja prema drugim vitalnim sektorima, kao što su snabdijevanje vodom i energijom, također zamisliva, sve dok se takvi napadi mogu izvoditi prikriveno“.

Upozorenja širom Evrope

Uz upozorenje na pokušaje Rusije da sabotiraju njenu energetsku infrastrukturu u Sjevernom moru zbog čega će Hag proširiti svoje izviđačke kapacitete u tom području, holandske obavještajne agencije su poručile svim operaterima vitalne infrastrukture da budu na oprezu i povećaju mjere sigurnosti, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times) ukazujući na slična upozorenja drugih evropskih zemalja.

Norveška služba sigurnosti PST je prošle sedmice, u sklopu godišnje sigurnosne procjene, navela da bi se sabotaža norveške imovine mogla dogoditi ako Moskva odluči da eskalira sukob u Ukrajini. Smatra se da je „naftni sektor posebno ranjiva meta“, navodi se.

Prošle jeseni je Norveška povećala nivo pripravnosti za svoje oružane snage nakon navodne sabotaže gasovoda Sjeverni tok 1 i 2, podsjetio je Fajnenšl tajms, dodajući da su cijevi koje su služile za prenos ruskog gasa u Evropu, bile u velikoj mjeri uništene eksplozijama u septembru.

Oslo je, naglasio je londonski list, pojačao vojni nadzor nad Sjevernim morem i pokazao vojnu silu, leteći borbenim avionima F-35 iznad naftnih i gasnih platformi nakon izvještaja o nepoznatim dronovima zapaženim u njihovoj blizini.

Njemačka, Velika Britanija i Francuska su također pružile pomoć, dok je Italija saopštila da će njena mornarica povećati mjere za zaštitu gasovoda koji služe za dotok gasa iz sjeverne Afrike u Evropu preko Sicilijanskog kanala, upozoravajući da se plaši da bi Rusija mogla pokušati gađati važnu energetsku infrastrukturu.

U decembru su zemlje članice Evropske unije (EU) potpisale pravila koja zahtijevaju da se identifikuju i testiraju otpornosti „vitalnih subjekata“ kao što su voda, transport i energetska infrastruktura, napisao je Fajnenšl tajms, dodajući da će se od vlada EU također očekivati da planiraju prekogranične odgovore za zajedničku infrastrukturu u slučaju napada.

NATO je, prema pisanju Politika (Politico), u srijedu, 15. februara, najavio stvaranje nove „ćelije za koordinaciju kritične podmorske infrastrukture“ u svom sjedištu u Briselu kako bi osigurao da vojska i civilni infrastrukturni operateri mogu bliže sarađivati na zaštiti vitalne infrastrukture.

Zemlje EU i NATO-a su od septembra pojačale napore u zaštiti kritične infrastrukture od namjerne sabotaže gasovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru, napisao briselski portal, naglasivši da iako nijedan krivac za napad nije identifikovan, nekoliko zapadnih lidera je okrivilo Rusiju.

Protjerivanje diplomata

Da je Holandija u stanju visoke pripravnosti potvrdio je Erik Akerbom (Akerboom), direktor Opšte obavještajne i sigurnosne službe Holandije (AIVD), piše Tajms (Times) dodajući kako je proteklog vikenda Holandija protjerala ruske diplomate zbog špijunaže.

Akerbom je 20. februara kazao da se incident s presretanjem ruskog broda u blizini holandske vjetroelektrane desio prošle jeseni, nekoliko sedmica nakon napada na gasovode Sjeverni tok u Baltičkom moru prošlog septembra.

Iako, kako kaže, rusko mapiranje instalacija nije uspjelo „to govori nešto o ruskom interesu za pomorsku infrastrukturu. U visokoj smo pripravnosti“, rekao je on.

AIVD i MIVD su, naglasio je Tajms, formirali zajedničku „rusku kuću“ kako bi radili na prijetnji koju ruski predsjednik Putin predstavlja od njegove invazije na Ukrajinu prošlog februara, uključujući praćenje i protjerivanje špijuna koji rade za Rusiju pod diplomatskim pokroviteljstvom.

Prošlog vikenda Holandija je, prema pisanju Tajmsa, protjerala 17 diplomata zbog špijunaže dok se sve nove diplomatske poruke iz Rusije provjeravaju.

Holanđani su prošlog aprila uhvatili ruskog agenta koji se infiltrirao u Međunarodni krivični sud u Hagu koji je „uspio prikupiti informacije o istragama mogućih ruskih ratnih zločina u Ukrajini“, navode holandske agencije u zajedničkom izvještaju.

Akerboom je, ističe Tajms, rekao da je ruski rat protiv Ukrajine uzdrmao obavještajne i sigurnosne agencije više od terorističkih napada na Ameriku 11. septembra 2001. godine. „Veliki blok moći koji pokušava da napadne Evropu je bez presedana i dovodi do velikih tenzija širom svijeta“, rekao je.

Prema procjeni obavještajnih službi, naglasio je Tajms, rat u Ukrajini će se odugovlačiti a njegovi efekti na cijene energenata podstaći će domaće nezadovoljstvo i nepovjerenje u vladu.

Holandske domaće sigurnosne službe izvještavaju da je „ekstremistički antiinstitucionalni pokret u velikoj mjeri proruski, prikazujući predsjednika Putina kao ‘spasitelja'“.

Eskalacija diplomatskih tenzija

U novoj eskalaciji diplomatskih tenzija, holandska vlada je protjerala ruske diplomate zbog špijunaže, naredila Moskvi da zatvori svoju trgovinsku kancelariju u Amsterdamu i najavila zatvaranje svoj konzulat u drugom po veličini ruskom gradu, Sankt Peterburgu, napisao je Ajriš tajms (The Irish Times).

Potezi su, ističe list, uslijedili nakon što je direktor holandske vojne obavještajne službe Jan Svilens rekao da ima dokaze koji pokazuju da je Rusija koristila brod u Sjevernom moru kao bazu za mapiranje energetskih mreža zemlje, najvjerovatnije s krajnjim ciljem „ometanja ili sabotaže“.

„Sve to znači da će diplomatski odnosi između dvije zemlje morati da se održavaju na veoma niskom nivou“, rekao je ministar vanjskih poslova Vopke Hukstra (Wopke Hoekstra), kazavši kako je to „žalosno, ali neizbježno u političkoj klimi u kojoj živimo – posebno kada se približavamo godišnjici Putinovog strašnog rata u Ukrajini“.

Odnosi između dvije zemlje su, ističe Ajriš tajms, zategnuti već deceniju, od septembra 2013. kada su ruske trupe zadržale brod Grinpisa (Greenpeace), registrovan u Amsterdamu, tokom protesta protiv ruskog bušenja nafte na Arktiku.

Sljedećeg mjeseca, dodaje list, holandski diplomata je vezan i pretučen u svojoj kući u Moskvi, samo nekoliko dana nakon što je holandska policija uhapsila i zadržala njegovog ruskog kolegu u Hagu.

U julu 2014. došlo je do obaranja leta MH17 uz gubitak 298 putnika i članova posade, od kojih 196 Holanđana, navodno od strane proruskih separatista u istočnoj Ukrajini. Prošlog novembra, holandski sud je u odsustvu osudio dva Rusa i jednog Ukrajinaca na doživotnu kaznu zatvora zbog masovnog ubistva.

Holanđani su 2018. protjerali četvoricu Rusa koji su uhapšeni nakon što su očigledno uhvaćeni na djelu dok su pokušavali hakirati sjedište Organizacije za zabranu hemijskog oružja u Hagu, koja je istraživala trovanje ruskog obavještajca Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije.

Od tada su se, ističe list, ponavljale tvrdnje da Rusi sa prikrivenim vezama pokušavaju da se infiltriraju u holandske kompanije i akademske institucije.

Holandske obavještajne agencije tvrde kako su sada odlučili da reaguju jer rusko „agresivno špijuniranje nikada nije okončano uprkos ponovljenim diplomatskim protestima“.

(Radio Slobodna Evropa, foto: Pixabay)