Piše: Somesh Jha

To je čarobnjak svijeta umjetne inteligencije (AI) kojeg drugi pokušavaju oponašati.

U četiri mjeseca od lansiranja 30. novembra, ChatGPT je pokazao sposobnost obavljanja širokog spektra zadataka – od polaganja pravosudnih i medicinskih ispita u Sjedinjenim Američkim Državama do pisanja e-pošte i pjesama, izrade aplikacija i drugih stvari.

Činjenica da je besplatno dostupna za javnu upotrebu otvorila je mnoštvo mogućnosti za koje se ranije smatralo da su izvan okvira mogućnosti umjetne inteligencije – iako su se kreatori aplikacije suočili s kritikama zbog nepoznanica oko programiranja koje su upotrijebili za obuku.

Razvijen od OpenAI-a, kompanije iza koje stoji Microsoft, ChatGPT je dva mjeseca nakon lansiranja postao najbrže rastuća potrošačka aplikacija na svijetu, s više od 100 miliona korisnika do januara.

Taj rani uspjeh potaknuo je Microsoft da integrira svoj pretraživač Bing i preglednik Edge s tehnologijom koja pokreće ChatGPT u nadi da će poboljšati iskustvo korisnika. Nedavno je i Google lansirao sličnu AI aplikaciju, poznatu kao Bard, nakon što je u februaru predstavio pretpregled platforme.

Također sredinom marta, kineski tehnološki div Baidu najavio je svoj odgovor na američku aplikaciju – platformu nazvanu Ernie. I Bard i Ernie patili su od ranih posrtaja dok se utrka u naoružanju AI zahuktava.

U međuvremenu, OpenAI je lansirao GPT-4, nadograđenu verziju tehnologije iza ChatGPT-a. Nova platforma može analizirati slike i opsežnije tekstove do 25.000 riječi, izraditi web stranicu iz ručno nacrtane skice i ponovno kreirati igre u roku od nekoliko sekundi.

Kompanije sada žure lansirati proizvode koji su u potpunosti izgrađeni na ChatGPT-u u sektorima koji se kreću od korisničkih usluga do finansijske analitike.

U vrijeme kada Međunarodna organizacija rada već procjenjuje da će 208 miliona ljudi biti nezaposleno 2023, hoće li ovaj novi val umjetne inteligencije dramatično povećati nezaposlenost? Koje bi poslove ovi alati potencijalno zamijenili? Kakva je budućnost rada?

Kratak odgovor: ChatGPT i njegovi konkurentski AI modeli mogli bi dramatično poremetiti tržište rada, uključujući zamjenu rutinskih poslova u nekim sektorima. Ali općenito, tehnologija bi mogla povećati produktivnost i nadopuniti nedostatke radnika, umjesto da vodi do nezaposlenosti, rekli su stručnjaci za Al Jazeeru.

Hej, učitelju, (ne) ostavljajte tu aplikaciju na miru

Ono po čemu se ChatGPT i druge slične platforme bitno razlikuju od prethodnih generacija umjetne inteligencije jest GPT (generative pre-trained transformer) – bit.

Jednostavno rečeno, ovi alati koriste tehniku poznatu kao dubinsko učenje za izradu i analizu teksta, odgovaranje na pitanja i izvođenje drugih zadataka povezanih s jezikom i govorom na načine koji mogu oponašati ljudska bića bolje nego ikad prije.

“Utjecaj generativne umjetne inteligencije na tržište rada bit će zaista značajan”, rekla je za Al Jazeeru Laura Nurski, saradnica i voditeljica tima za budućnost rada u briselskom think tanku Bruegel. “Široko se koristi kao poboljšani pretraživač za prikupljanje informacija, za grubu izradu tekstova i za izradu teksta u specifičnom stilu pisanja. Ovo je stvarno primjenjivo na mnoge poslove i u gotovo svakom sektoru.”

Ipak, sama priroda ovih AI platformi i njihov fokus na zadatke povezane s tumačenjem jezika znači da će neka zanimanja biti pogođena više od drugih, rekla je Nurski.

Nova studija koju su proveli istraživači s Princetona, Univerziteta Pennsylvania i Univerziteta New York otkrila je da bi telemarketing i učitelji mogli biti najviše pogođeni.

Istraživači su koristili referentnu vrijednost poznatu kao AI Occupational Exposure kako bi procijenili koliko usluge poput ChatGPT-a mogu poremetiti različite profesije. Zaključili su da bi čak i u sektoru obrazovanja najviše bili pogođeni profesori jezika i književnosti na visokom obrazovanju, historije, prava, filozofije, religije, sociologije, politologije i psihologije.

Ipak, taj poremećaj ne znači nužno da će umjetna inteligencija oduzeti milione radnih mjesta u nastavi, ističu istraživači koji stoje iza te studije i drugi analitičari. Ti bi novi alati umjesto toga mogli pomoći učiteljima u nekim od njihovih zadataka – od pomoći u otkrivanju varanja i plagijata do pomoći u razvoju nastavnih materijala. “To će sigurno automatizirati neke zadatke, ali to ne znači da umjetna inteligencija može obaviti sve vaše poslove”, rekla je Nurski.

U međuvremenu, ograničenja umjetne inteligencije mogla bi spriječiti njegovu sposobnost da smisleno zamijeni ljude. ChatGPT je pravio greške usporedo sa svojim uspjesima – činjenica koju su priznali njegovi kreatori koji smatraju da je tehnologija još uvijek “manja i ograničena”. Na primjer, nije uspio u osnovnim matematičkim izračunima i logici.

Istini za volju, neki poslovi mogli bi postati suvišni.

“Studije koje su proučavale učinak ‘istiskivanja’ otkrile su da će rutinske poslove, poput prevoditelja jezika ili telefonskih operatera, lakše zamijeniti AI”, kazao je za Al Jazeeru Georgios Petropoulos, istraživač na Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Univerzitetu Stanford koji proučava implikacije novih tehnologija na tržišta rada.

Ali umjetna inteligencija također ima “potencijal za stvaranje radnih mjesta”, rekla je Nurski. Zaista, Svjetski ekonomski forum zaključio je u oktobru 2020. da iako bi AI vjerovatno oduzeo 85 miliona radnih mjesta na globalnom nivou do 2025, također bi stvorio 97 miliona novih radnih mjesta u područjima od velikih podataka i strojnog učenja do informacijske sigurnosti i digitalnog marketinga.

Ono što se sa sigurnošću može reći je da će promijeniti način na koji radimo, rekla je Nurski.

Rad postaje efikasniji

Ta će se promjena djelimično pokazati u poboljšanoj produktivnosti, smatraju ekonomisti i tehnološki analitičari. Za to već postoje rani dokazi.

Radnici dovršavaju karoseriju električnog automobila na tekućoj traci tvornice Volkswagen u Zwickauu, Njemačka, 25. februara 2020. Dolazak automobila nekada je prijetio poslovima povezanima s konjima — ali na kraju je stvorio više radnih mjesta. AI bi mogao učiniti isto (Jens Meyer/AP)
Nova studija, koja još nije recenzirana, a koju su provela dva istraživača s MIT-a, pokazala je da je ChatGPT značajno povećao produktivnost visokoobrazovanih stručnjaka koji obavljaju zadatke srednjeg profesionalnog pisanja.

Istraživači su zamolili 444 pisca, konsultanta i stručnjaka za ljudske resurse da napišu saopćenja za javnost, kratke izvještaje, planove analize i osjetljive e-poruke. Polovica ih je koristila ChatGPT. Studija je pokazala da su niskokvalificirani radnici posebno imali koristi od alata, koji je pomogao smanjiti vrijeme koje im je potrebno – i smanjio razliku u kvaliteti između njihovog rada i više kvalificiranih radnika.

To nije iznenađenje za Petropoulosa. Njegov je rad pokazao da je i u prošlim industrijskim revolucijama kratkoročno moglo dominirati premještanje radnih mjesta, ali dugoročno, kada se tržišta prilagode šoku automatizacije, povećana produktivnost zapravo postavlja pozornicu za više mogućnosti zapošljavanja.

Na primjer, dolaskom automobila smanjen je značaj onih čije je zaposlenje ovisilo o konjima. Ali unutar nekoliko godina, uspjeh automobilske industrije značio je potražnju za sve više i više automobila – i nova radna mjesta koja su nastala kao rezultat toga.

Osim obrazovanja, studija koja je ispitivala poslove na koje alati poput ChatGPT-a vjerovatno najviše utječu identificirala je pravne usluge i vrijednosne papire, robe i ulaganja kao sektore koji bi mogli biti pogođeni. Morgan Stanley, jedna od najvećih svjetskih kompanija za upravljanje investicijama, već razvija vlastiti AI alat temeljen na ChatGPT-u.

Ipak, kao i kod učitelja, taj učinak na produktivnost također bi mogao jednostavno značiti da umjetna inteligencija preuzima neke od običnijih zadataka u pogođenim profesijama umjesto da naveliko zamijeni radnu snagu, kažu stručnjaci.

AI, rekli su, neće moći zamijeniti nerutinske i bitne poslove, poput advokata koji se mora svađati na sudu ili osjetljivu ulogu farmaceuta koji mora prodavati propisane lijekove.

“Iako biste mogli koristiti pomoć alata kao što je ChatGPT za izradu pravnih bilješki, advokat će ipak morati ići na sud kako bi branio svog klijenta”, rekao je Petropoulos.

U konačnici, ekonomiji – i pojedinačnim kompanijama – trebat će ravnoteža, integracija ljudskog rada i rada umjetne inteligencije, rekao je.

Kako je istaknuo, čak je i osnivač Tesle i SpaceX-a Elon Musk, za kojeg je poznato da lako ne priznaje pogreške, “prije nekoliko godina priznao da je pretjerana automatizacija Tesle bila pogreška i da ljudski rad treba nadopunjavati tehnologiju”.

A postoje profesije u kojima bi umjetna inteligencija mogla imati problema s bilo kakvim smislenim učinkom.

Nema srebrnog metka

Studija koja je ispitivala industrije na koje će ChatGPT najvjerovatnije utjecati utvrdila je da će poslovi koji zahtijevaju fizički rad, kao što su tekstilni radnici, zidari i tesari, uglavnom ostati nepromijenjeni.

Većina stručnjaka vjeruje da je malo vjerovatno da će visokokvalificirane uloge doživjeti toliko poremećaja kao srednje kvalificirane poslove, gdje se stručnost može barem donekle oponašati umjetnom inteligencijom.

“Mašinsko učenje još nije doseglo nivo na kojem će nužno zamijeniti poslove za vrhunske vještine”, rekao je za Al Jazeeru Guy Michaels, vanredni profesor ekonomije na London School of Economics. “Svjedoci smo zamjena za radnike u srednjem stepenu distribucije vještina.”

Nurski iz Brugelsa rekla je da bi radnici čije su industrije pogođene mogli također moći nadograditi svoje vještine, uključujući razumijevanje i prilagodbu korištenju alata kao što je ChatGPT.

Ipak, uprkos svim svojim obećanjima – i prijetnji poremećaja – konačni uspjeh ili neuspjeh umjetne inteligencije možda neće odrediti tehnologija, već, ironično, ljudi.

Na kraju krajeva, utjecaj alata jezičnog modela poput ChatGPT-a zavisit će o tome kako potrošači reagiraju na usluge koje pružaju te platforme umjesto ljudi, rekao je Michaels. “Potrošači možda neće pronaći pravu vrijednost u mašinski generiranim sadržajima”, dodao je.

Godine 2020. tim istraživača u SAD-u i Kini ispitao je 670 online kupaca o njihovom iskustvu s AI korisničkom službom. Većina je rekla da im se sviđa činjenica da AI može brže, 24 sata na dan i objektivnije odgovoriti na njihova pitanja. Ali većina također smatra da je vjerovatnije da će im ljudi dati tačnije i sveobuhvatnije informacije.

Druga studija, također iz 2020, uzorkovala je kupce hotela u Australiji. Zaključeno je da kupci više vole poslovati s ljudskim bićima.

Drugim riječima, dok su promjene potaknute umjetnom inteligencijom pred nama, nije jasno kako bi to moglo izgledati.

“U prošlosti smo vidjeli druge tehnološke pomake u rasponu od izuma motora do uvođenja kompjutera na radna mjesta. I dalje radimo, samo se priroda našeg posla promijenila”, rekla je Nurski. “Iako tehnologija može biti ometajuća, ne gledamo kao da je završetak posla […] Ovo nije prva tehnološka promjena niti će biti posljednja.”

(Al Jazeera, foto: Pixabay)