"Hitna sama sebe stavlja na jednu stranu, poručujući delu građana da možda treba da se zapitaju da li će biti tu i za njih ako im bude potrebna, jednako kao što je tu za članove i funkcionere SNS-a"

Vozila Zavoda za urgentnu medicinu prate okupljanja Srpske napredne stranke i šetnje „protiv blokada“ u skladu sa svojim „redovnim aktivnostima“ na obezbeđenju javnih manifestacija, tvrde iz te ustanove dok, sa druge strane, sagovornici Autonomije upozoravaju da ekipe hitne pomoći ne dežuraju na svim okupljanjima, već samo na skupovima vladajuće stranke.
U pratnji SNS kolone
Skup „Novi Sad protiv blokada“, u formalnoj organizaciji Centra za društvenu stabilnost, a na koji su zapravo pozivali i u njemu učestvovali funkcioneri i pristalice Srpske napredne stranke, organizovan je 13. septembra. Podrazumevao je okupljanje kod Žeželjevog mosta, a zatim šetnju do Hrama svete Petke u Reljkovićevoj ulici u Petrovardinu.
Sve vreme od početka okupljanja, negde od 17 časova, pa sve do završetka, oko 20 časova, vozilo Hitne pomoći, odnosno Zavoda za urgentnu medicinu, bilo je prisutno na tom skupu, da bi tokom šetnje išlo lagano na kraju kolone, zajedno sa više radnika JKP „Gradska čistoća“.
„Zavod za urgentnu medicinu Novi Sad, pored svojih redovnih svakodnevnih aktivnosti obezbeđuje i javne manifestacije (sportske i kulturne manifestacije, koncerte, festivale ) koji su obično komercijalnog karaktera“, poručio nam je direktor Zavoda Bogdan Živanović u odgovoriu na pitanje po kom osnovu je to vozilo bilo u pratnji ovog skupa.
„Takođe, džuramo i na prijavljenim javnim okupljanjima na otvorenom, najčešće na poziv MUP-a, jer je naša dužnost da pružamo sanitetsko obezbeđenje, kao i na skupovima za koje organizator nije podneo zahtev za dežurstvo, s obzirom da smo tu da obezbeđujemo građane“, dodao je on.
Direktor Živanović nije odgovorio na pitanje da li su organizatori, SNS ili Centar za društvenu stabilnost, tražili od Zavoda da im obezbedi podršku svojih medicinskih ekipa, kao ni da li im je od strane Zavoda za urgentnu medicinu naplaćena upotreba ovih vozila i ekipa u njima.
Studentski i građanski protesti bez saniteta
Vozila Zavoda dežurala su i na okupljanjima SNS pristalica tokom prethodnih vikenda u Kaću, i u Futogu, gde su bile angažovane čak dve ekipe. U pitanju je šetnja od Veternika do Futoga, tokom koje su se pristalice SNS potukle.
Izvor Autonomije iz Zavoda za urgentnu medicinu ističe da je Hitna pomoć dežurala samo na jednom studentskom protestu, na blokadi tri mosta 1. februara ove godine, iako je u prethodnih deset meseci u Novom Sadu organizovano na stotine većih ili manjih okupljanja i protestnih šetnji.
Takođe, Autonomija je prethodnih dana razgovarala sa više ekipa Prve pomoći, koje prate sva okupljanja studenata i građana od pada nadstrešnice. U pitanju su studenti i profesori Medicinskog fakulteta, kao i njihove kolege lekari iz različitih zdravstvenih ustanova u Novom Sadu. Oni su za naš portal potvrdili da ekipe Hitne pomoći NE DEŽURAJU na okupljanima građana i studenata.

„Problematičan rad“ Hitne pomoći
Novinarka portala 021.rs, Dragana Prica Kovačević navodi da su vozila Hitne pomoći retko viđana kako dežuraju na protestima, iako su neki od njih bili organizovani na izuzetno visokim temperaturama ili su bili visokorizični iz različitih razloga.
„Češće smo ih viđali kako prolaze baš kroz blokirane ulice, iako su postojali alternativni putevi, a blokade su bile prethodno najavljene“, dodaje ona.
Prica Kovačević ističe da Zavod za urgentnu medicinu tokom proteklih 10-ak meseci deluje kao da se obaveza javnosti rada javnih službi ne odnosi na njih – novinarska pitanja se ili ignorišu ili odugovlače sa odgovaranjima na njih, a mediji se selektivno pozivaju na konferencije za novinare.
„Nivo komunikacije spušten je na ’pubertetlijski’ gde se direktor Zavoda, a ne PR služba, putem mejlova ili, u našem slučaju čak i putem žalbe Savetu za štampu (koja je, naravno, odbačena), raspravlja sa novinarima o osnovanosti njihovih pitanja, ’degutantnosti’ i slično. Nikada ranije se, recimo, nije desilo da neko iz javne institucije na moja pitanja odgovori sa ’niko normalan u to ne može da poveruje’, sve to u uredno potpisanom i pečatiranom dokumentu“, navodi naša sagovornica.
Ocenjuje da se u Zavodu uglavnom koristi taktika „napad je najbolja odbrana“ pa se postavjanje pitanja karakteriše kao „oduzimanje dragocenog vremena Hitnoj pomoći da brine o pacijentima“ ili „stvaranje nepoverenja u instituciju“…
„Od novembra do danas bilo je previše situacija u kojima je, nekad osnovano, a nekad ne, Zavod za urgentnu medicinu bio predmet kritika i ozbiljnih sumnji u nepristrasnost i humanost – od prelepljenih tablica na vozilu kod Fakulteta tehničkih nauka, preko 48 minuta koliko im je bilo potrebno da dođu do studentkinje kojoj je polomljena vilica, do navodnog prevoženja palica. Mislim da je to dovoljno vremena da nauče da napad nije najbolja odbrana, već da bi, ukoliko nisu krivi, trebalo otvoreno da komuniciraju sa javnošću“, navodi Prica Kovačević.
Smatra da svojim ponašanjem Zavod za urgentnu medicinu kalja sopstveni ugled.
„Građani Srbije, a naročito mi kao novinari, imaju opravdano zaziranje od represivnog državnog aparata, odnosno policije i raznih službi, ali bi Hitna pomoć morala da bude jednako dostupna svima. Ovakvim postupanjem, odnosno ignorisanjem javnosti, Hitna sama sebe stavlja na jednu stranu, poručujući delu građana da možda treba da se zapitaju da li će biti tu i za njih ako im bude potrebna, jednako kao što je tu za članove i funkcionere Srpske napredne stranke“, istakla je Prica Kovačević.

Podsetila je i da je direktor Hitne Bogdan Živanović član Srpske napredne stranke, da je jedno vreme bio i poverenik stranke za Sremske Karlovce, kao i da se njegova politička opredeljenost mogla jasno čuti i na konferenciji za medije koju je prenosio Informer, a u kojoj je pričao o rejtingu opozicije.
Skrivene tablice
Sanitetsko vozilo Zavoda za urgentnu medicinu koje je pratilo šetnju SNS do Petrovaradina, sa registarskim oznakama NS-343-SM, isto je ono koje je u januaru učestvovalo u „incidentu“ u kampusu Univerziteta u Novom Sadu, i tom prilikom imalo prelepljene tablice.
Pitali smo direktora Živanovića je li u međuvremenu otkriveno zbog čega su tablice bile prikrivene i je li pokrenut disciplinski postupak protiv ekipe u tom vozilu?
„Degutantno nam je da odgovaramo na deo teksta u kojem navodite da je naše vozilo učestvovalo, da li u decembru ili u januaru, u bilo kakvom ’incidentu’ u Kampusu, jer je to apsolutna neistina“, napisao nam je direktor Živanović.
Međutim, u saopštenju Zavoda objavljenom nakon incidenta nije negirano da se njihovo vozilo našlo u kampusu, a pomenute su i tablice.
„Objašnjenje za prelepljene tablice nemamo, mada je ekipa u povratku na bazu primetila ostatke izolir trake na zadnjoj tablici vozila. Zavod za urgentnu medicinu nema razloga da skriva svoje registarske tablice niti je to ikad rađeno, niti bi svojim delovanjem namerno ugrozili bezbednost građana“, navedeno je tada u saopštenju zavoda.
Izvor Autonomije iz Zavoda tvrdi da nikada nije pokrenut disciplinski postupak protiv ekipe koja je tada bila u kampusu niti je bilo istrage tog incidenta.

Novinarka portala 021.rs Dragana Prica Kovačević podsetila je da su tadašnje reakcije Zavoda na sanitetsko vozilo u kampusu bile, blago rečeno, neprofesionalne.
„Mi smo iz njihovih saopštenja i odgovora studentima mogli da saznamo da oni ’nemaju informacije’ o tome ko je prelepio tablice, ali da se takve stvari ’dešavaju’“, kaže Prica Kovačević.
Dodaje da je naročito je zanimljiv odgovor plenumu studenata Medicinskog u kom direktor na studentsko pitanje odgovara sa dodatnim pitanjima „Koji bi bio razlog da mi to uradimo i šta je to vozilo loše uradilo“, kao i da su sumnje u namere ljudi koji su bili u tom vozilu „teorije zavere“.
Inače, Zavod za urgentnu medicinu poslednjih nedelja izazvao veliku pažnju javnosti. Između ostalog i zbog otpuštanja jedne ekipe – lekarke i dva tehničara, koje je Živanović optužio da nisu hteli da ukažu pomoć pristalicama SNS, iako su oni to negirali. Sada je slučaj na sudu, koji treba da da poslednju reč o tome.
Nakon toga, portal N1 je objavio da su još dve doktorke od direktora u Zavodu dobile upozorenje za postojanje razloga za otkaz ugovora o radu. Zbog svega, Pokret “Pravo na život – Meri” zatražio je od ministra zdravlja, Zaštitnika građana (ombudsmana), Poverenice za zaštitu ravnopravnosti i nadležno javno tužilaštvo da “bez odlaganja reaguju u okviru svojih nadležnosti” protiv direktora novosadskog Zavoda za urgentnu medicinu, odnosno povodom njegovih “javnih priznanja i praksi koje urušavaju jednakost građana pred zdravstvenim sistemom”.
Dalibor Stupar (Autonomija)


STUPS: Telohranitelji