Nagomilani dugovi za doprinose predstavljali su rizik da značajan broj radnika u zdravstvu iz bh. entiteta Republika Srpska ostane bez zdravstvenog osiguranja.

Do toga neće doći nakon što je zdravstvenim ustanovama ostavljena mogućnost dogovora s entitetskim Ministarstvom finansija za odgođeno plaćanje na godinu dana.

Kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) u ovom bh. entitetu, Vlada RS je ostavila tu mogućnost zdravstvenim ustanovama.

Ipak, te sreće nisu deseci hiljada drugih radnika kojima u RS nisu uplaćeni doprinosi, te su od 1. avgusta ostali bez zdravstvenog osiguranja.

Prema podacima FZO sa kraja juna, njih u RS ima oko 46.000.

U RS je zaposleno nešto više od 290.000 osoba, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku.

Iz Poreske uprave RS nije odgovoreno na upit RSE o uplatama doprinosa, i mogućim mehanizmima prinudne naplate.

Kako je došlo do ove situacije?

Ubrzo nakon što se COVID-19 pojavio u Bosni i Hercegovini, u martu 2020. godine, Vlada RS je proglasila vanrednu situaciju.

Tokom nje, svi građani RS su imali pravo na zdravstvenu zaštitu, nezavisno od toga da li su osigurani ili ne.

Vanredna situacija je ukinuta 19. maja ove godine, nakon čega je veliki broj građana ostao bez zdravstvenog osiguranja – ali je 2. juna Vlada zadužila entitetski Fond zdravstvenog osiguranja da do 31. jula finansira zdravstvenu zaštitu za njih.

Nakon što je i taj rok istekao, više od 40.000 ljudi je ostalo bez osnovne zdravstvene zaštite.

Građani kojima nije uplaćeno zdravstveno osiguranje, moraju da plaćaju punu cijenu zdravstvenih usluga, uključujući tu i lijekove koji se inače izdaju na recept.

Cijene usluga se kreću od nekoliko evra za davanje injekcije ili previjanje, do nekoliko hiljada za složenije operativne zahvate.

U pisanom odgovoru za RSE, FZO RS upozorava da su njima doprinosi gotovo jedini izvor prihoda.

„Neplaćanjem doprinosa ne uskraćuju se samo radnici za prava iz zdravstvenog osiguranja, već se dovodi u pitanje kompletan zdravstveni sistem i funkcionisanje svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj“, navode iz FZO.

U odgovoru iz Republičkog javnog tužilaštva RS, za RSE je rečeno da nemaju evidenciju o predmetima koji se odnose na neplaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Utaja poreza i doprinosa je krivično djelo prema entitetskom Krivičnom zakoniku, te predviđa zatvorske kazne od dvije do 20 godina.

Dugovanja bolnica i domova zdravlja

Prema podacima Poreske uprave RS sa kraja maja, među deset najvećih dužnika za poreze i doprinose se nalazi sedam javnih zdravstvenih ustanova.

Prethodnih godina, doprinosi su uredno uplaćivani, ali se sporni dug odnosi na period prije pet i više godina.

Dugovi se mjere u desecima miliona maraka, a najveći dužnik je Univerzitetski klinički centar u Banjaluci, sa 53,9 miliona KM (oko 27,6 miliona evra) duga.

Na trećem mjestu ove liste je Bolnica „Srbija“ u Istočnom Sarajevu, sa 30,6 miliona maraka (oko 15,6 miliona evra) duga, nastalog od 2011. do 2019. godine.

Direktor bolnice Nebojša Šešlija za RSE je izjavio da bi u narednim danima trebalo da bude gotov sporazum sa Ministarstvom finansija, te da će 450 radnika ove bolnice ponovo imati zdravstveno osiguranje.

On se nada da će do kraja godine doći do trajnijeg rješenja po pitanju duga prema Poreskoj upravi.

Šešlija smatra da je nepravedno što za dug koji je nastao u ranijem periodu ispaštaju zdravstvene ustanove.

„Tri godine zaredom mi plaćamo naše doprinose, redovno servisiramo naše obaveze, a za neki dug koji je nastao u ranijem periodu, ne mogu biti odgovorne samo bolnice, odgovorni su tadašnji direktori, i ostali u sistemu“, smatra Šešlija.

On je takođe obećao da će bolnica „Srbija“ preuzeti sve troškove liječenja svojih zaposlenih, u periodu kada nisu imali osiguranje.

Šta kažu zdravstveni radnici?

Doktor iz jedne bolnice u Republici Srpskoj (identitet poznat redakciji) kaže za RSE da od početka avgusta mora da plaća svoju redovnu terapiju, koju uzima kao hronični bolesnik.

Ističe da on nije u tolikim problemima kao osobe koje moraju na operacije, ili na skupe preglede.

„Sutra će se neko slupati sa kolima, pa će zaglaviti u bolnici, pa će dobiti infarkt, pa će dobiti stentove, pa će platiti 10.000 KM (5.000 eura)“, govori on.

Dodaje da je bio svjedok situacijama da ljudi sa teškim povredama dolaze na posao, jer im se ništa ne vodi kao bolovanje.

Kaže da je situacija s osiguranjem bila slična i krajem maja.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalnog rada zaposleno ukupno oko 21.500 ljudi.

Sindikalci nezadovoljni

U sindikatima u RS kažu da su se obraćali institucijama – ali da nisu dobili nikakav odgovor.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS, za RSE kaže da cijela situacija „ostavlja gorak ukus u ustima“.

„Mi sada moramo opet da čekamo 12 mjeseci u nekakvim strahovima, da li ćemo biti osigurani, da li nećemo biti osigurani, ako je naš supružnik u nekoj drugoj firmi, da našu djecu osiguramo preko njih da bi naša djeca imala zdravstveno osiguranje“, rekao je Šerbedžija.

On podsjeća i na prošle godine potpisani sporazum sa Vladom o povećanju plata, od kojeg za sada nema ništa, te kaže da zbog toga ne isključuju proteste u septembru.

Iz Sindikata doktora medicine RS kažu da su zbog dugova tužili oko 60 direktora javnih zdravstvenih ustanova.

„Sindikat doktora je tužio sve i jednog poslodavca tih godina kada nisu uplaćivani doprinosi, i mi smo dobili od svih okružnih tužilaštava da je naša tužba neosnovana. Kao da ti direktori nisu namjerno uplaćivali te doprinose, nego nisu imali novca za to“, izjavio je za RSE Jovica Mišić, predsjednik Sindikata i doktor u dobojskoj bolnici.

On postavlja pitanje – šta sa kolegama koje su se zaposlile nakon perioda u kojem su napravljeni dugovi, jer su njima doprinosi uplaćivani, ali su sada i oni ostali bez zdravstvenog osiguranja.

Dodaje da ih je pokušao ubijediti da tuže FZO.

„Nisu imale sluha te kolege, nisu zainteresovani da tuže, iako sam rekao da će advokati sindikata sve da urade. Ne prolaze više kolektivne tužbe, već idu samo pojedinačne tužbe“, istakao je Mišić.

Kakva je situacija u drugim branšama?

U FZO očekuju da će biti znatno manji broj radnika bez osiguranja kada im novi podaci budu dostupni krajem avgusta.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za RSE je rekao da oni imaju nultu stopu tolerancije za neplaćanje doprinosa.

„Svi poslodavci koji ne budu platili poreze i doprinose, treba ih blokirati. Međutim, ono što mi imamo informacije, najveći dio tih poslodavaca su u stvari poslodavci javnog sektora, i to su mahom zdravstvene ustanove“, kazao je Trivić za RSE.

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata, upozorava da radnici imaju pravo na bruto platu.

„Kontrolni organi imaju ingerencije da mogu u svakom momentu vidjeti je li jedan poslodavac uplatio doprinose ili ne. Ukoliko nije uplatio, moraju biti sankcionisani, jer radnik ili njegova porodica ne mogu da trpe da nemaju pravo da se liječe“, istakao je on u izjavi za RSE.

Stanković naglašava da su analizirali situaciju u preduzećima i ustanovama gdje oni imaju sindikate, te da je stanje u njima relativno stabilno.

Dodaje da je situacija bila loša u „Šumama RS“ i „Aerodromima RS“, ali je stabilizovana jer su ove firme potpisale reprograme dugova.

Poručuje da će sindikat pomoći svim radnicima koji pretrpe štetu zbog neuplaćenih doprinosa.

„Mi smo pripremili način kako da zaštitimo njihova prava, odnosno da naplatimo od tog nesavjesnog poslodavca naknadu štete zato što nije uplatio doprinose“, kazao je Stanković.

Zaključuje da će se, ako bude potrebe, obraćati i nadležnim sudskim organima.

(Radio Slobodna Evropa, foto: Pixabay)