Skip to main content

Helsinški odbor: Studentski protesti najsnažniji izraz pokretačke energije za promene

Građani 30. jan 2025.
2 min čitanja

"Sankcionisati medija koji stvaraju toksičnu društvenu atmosferu i podstiču na nasilje"

U zaključcima diskusije o zaštiti ljudskih prava i sloboda od nasilja i torture koju je organizovao Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji navedeno je da je Srbija u dubokoj društvenoj, političkoj i bezbednosnoj krizi. Navode i da su studentski protesti do sada najsnažniji izraz pokretačke energije za promene u Srbiji.

Na raspravi o zaštiti ljudskih prava i sloboda od nasilja i torture ukazano je da je Srbija u dubokoj društvenoj, političkoj i bezbednosnoj krizi.

„Osnovni faktori rizika su odsustvo vizije i promene politika dosadašnjeg upravljanja društvom, paraliza institucija, endemska korupcija i sprega organizovanog kriminala sa delovima vlasti i poslovanja, medijski monopol vlasti, odsustva uslova za demokratsku izbornu smenu vlasti, ograničeni kapaciteti sadašnje opozicije“, naveli su.

Kako su istakli, studentski protesti su do sada najsnažniji izraz pokretačke energije za promene u Srbiji.

„Odsustvo vizije i strategije održivog razvoja Srbije, kao i i ograničeni kapaciteti za upravljanje krizom, uzdrmali su sadašnju vlast, koja je postala značajan akter produbljavnja krize i ugrožavanja ljudske bezbednosti. Između ostalog, i propagandnim podsticanjem parapolicijskih grupa, povezanih s organizovanim kriminalom, na nasilje nad građanima i političkim neistomišljenicima. Ovakva nasilna reagovanja vlasti potvrđuje da su akter zaoštravanja tenzija, tolerisanjem, čak i podsticanjem, politički motivisanog nasilja. MUP, tužilaštva i sudovi deluju merama iz arsenala vanrednog stanja“, naglasili su u zaključcima rasprave.

Učesnike rasprave su, u nameri da podrže mirnu i demokratrsku tranziciju vlasti i neophodne promene, podržali Forenzička inicijativu za prevenciju torture u Srbiji.

Cilj ove inicijative je unapređenje sudskomedicinske ekspertize za žrtve torture i zlostavljanja u Srbiji naročito torture i zlostavljanja u policijskom sistemu Srbije. Podizanje svesti o potrebi reformi u bezbednosnog sektora naročito u oblasti ljudske bzebednosti. Izveštvanje i sardanja sa Evropski komitetom za sprečavanje mučenja (CPT), specijalnim izvestiocem Ujedinjenih nacija i drugim međunarodnim akterima poput Zaštitnika građana i drugim institucijama građanskog društva u Srbiji.

Učesnici rasprave pozvali su na stvaranje nezavisnog i stručnog mehanizma za praćenje i izveštavanje o ugrožavanju ljudske bezbednosti, posebno ljudskih prava i slobode u Srbiji, naveli su.

Pozvali su i na neophodne i nužne aktivnosti u cilju odbrane ljudskih prava i sloboda poput promovisanja i podrške smirivanju sukoba, mirno rešavanje sukoba, posebno vraćanje svih političkih, posebno vladajućih stranaka u zakonske i institucionalne okvire utvrđenim Ustavom i zakonima.

Naveli su i da je neophodno raspuštanje i sankcionisanje parapolicijskih formacija i tzv. partijskih grupa koje podstiču radikalizaciju sukoba, obustava i sankcionisanje parapolicijskog i paraobaveštajno delovanje neovlašćenih aktera (na primer, privatnih elektronskih i drugih medija) koji obavljaju aktivnosti „otkrivanja i raskrinkavanja špijuna“, kao i sankcionisanje medija koji stvaraju toksičnu društvenu atmosferu i podstiču na nasilje.

(N1)