Grupa crnogorskih novinara najavila je krivičnu prijavu protiv državnog tužioca Miloša Šoškića koji, kako tvrde, pokušava da ih prikaže kao članove kriminalnog klana zbog njihove komunikacije sa bivšim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem, koji je u pritvoru.

Novinari Draško Đuranović, Kaćuša Krsmanović, Tamara Nikčević, Šeki Radončić, Darko Šuković, i pisac Milorad Popović su na konferenciji za novinare optužili Šoškića za nezakonito prisluškivanje i napad na slobodu govora.

Katnić je u pritvoru od 14. aprila 2024. zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i učestvovao u kriminalnoj organizaciji.

Tužilaštvo je nedavno predložilo produženje prvobitnog tromjesečnog pritvora za još tri mjeseca.

Šoškić je u zahtjevu za produženje pritvora Katniću naveo njegov uticaj na medije.

Kako je objavio jedan od novinara Šeki Radončić, u Šoškićevom zahtjevu se navodi da „Katnićeva kriminalna organizacija ima uticaj na medije, posebno, ako se imaju u vidu podaci i dokazi koji su dobijeni pretresom mobilnog telefona“.

On je objavio i da se u zahtjevu pobrojana imena novinara sa kojima je Katnić komunicirao.

Novinari i pisci, koji su bili u kontaktu sa Katnićem dok je bio na slobodi, sada se pokušavaju kriminalizovati kao dio njegovog navodnog kriminalnog klana, ocijenio je na današnjem presu predsjednik Crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić.

„Jasno je da je crvena linija pređena i da Crna Gora pliva u fašizmu. Ovaj događaj mora biti alarm za nevladine organizacije“, dodao je Čirgić.

Predsjednik nevladine organizacije Crnogorski helsinški odbor Miodrag Vlahović naveo je da ta organizacija osuđuje „bezprizorni, selektivni i protivustavni postupak“ Šoškića.

Rekao je da su o tome obavijestili međunarodnu zajednicu i diplomatske predstavnike u Crnoj Gori.

Književnik Milorad Popović ocijenio je da se „mračne devedesete ponovo vraćaju“, i da se ljudi zatvaraju isključivo iz ideoloških razloga.

„Tražimo da se pokrene postupak smjene Šoškića, [glavnog specijalnog tužioca Vladimira] Novovića i predsjednice Vrhovnog suda [Vesne Vučković]“, dodao je.

Draško Đuranović smatra da je ovo pokušaj zastrašivanja.

„Pokazaćemo da Specijalno tužilaštvo i Vrhovni sud nijesu u stanju da zaustave slobodnu riječ“, poručio je.

Optužbe protiv Katnića

Katnić je uhapšen zajedno sa visokim policijskim službenikom Zoranom Lazovićem aprila ove godine zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i učestvovao u kriminalnoj organizaciji.

Specijalno tužilaštvo je u junu pokrenulo novu istragu zbog sumnje da je Katnić, tokom ratnih sukoba 1991- 92. godine na području Cavtata u Hrvatskoj, „nečovječno postupao prema pojedinim civilima hrvatske nacionalnosti“.

U nalogu za istragu navodi se da ih je Katnić napadao, mučio, tjelesno povrijeđivao, te vrijeđao njihovo ljudsko dostojanstvo.

On je odbacio ove optužbe.

Katnićeva uloga u predmetu „državni udar“

Katnić je bio glavni specijalni tužilac u predmetu „državni udar“ u kome su 2019. prvostepeno osuđeni dvojica ruskih, desetak srpskih i tri crnogorska državljanina, među kojima i lideri proruskog Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić.

Sa te pozicije je smijenjenjen nakon smjene vlasti u Crnoj Gori na izborima 2020.

Na tim izborima trodecenijsku vlast je izgubila Demokratska partija socijalista a stranke Demokratskog fronta postale su dio nove parlamentarne većine u Crnoj Gori.

Odlukom Višeg suda od 12. jula, svi optuženi u slučaju „državni udar“, uključujući Kneževića i Mandića, oslobođeni su krivice.

U više navrata, Katnić je isticao da je njegovo hapšenje politički motivisano.

Otkako je u pritvoru Katnić se u više navrata preko medija obraćao javnosti iznoseći svoje viđenje procesa koji se vodi protiv njega.

Katnić je tokom pritvora u više navrata štrajkovao glađu, a jedno vrijeme je bio hospitalizovan.

Ispred Specijalnog tužilaštva grupe građana su protestovale sa zahtjevom da mu se dopusti odbrana sa slobode.

Katnić u procesima koji se vode protiv njega nije angažovao advokata, a odbio je da ga zastupa branilac po službenoj dužnosti.

(Radio Slobodna Evropa)