Grčki parlamentarci glasali su da se pokrene istraga protiv bivšeg ministra finansija George Papaconstantinoua u vezi njegovog rukovanja podacima o Grcima koji imaju račune u švicarskim bankama, te o tome da li je on sa liste izuzeo troje svojih rođaka.
Parlament je glasao rano u petak, na maratonskoj 16-satnoj parlamentarnoj sesiji, sa 265 glasova za i šest protiv.
Dva pokušaja opozicije da se istraga proširi, su propala. Jedan prijedlog je bio za to da se istraži i način na koji je podacima rukovao bivši ministar finansija Evangelos Venizelos, koji trenutno predvodi jednu od koalicionih stranaka u vlasti, a drugi da se proširi istraga o dvojici bivših premijera.
Godine 2010. tadašnja francuska ministrica finansija Christine Lagarde svom grčkom kolegi poslala je listu sa više od 2.000 imena grčkih građana koji u švicarskim bankama imaju tajne račune.
Lista je trebala pomoći pri hvatanju najvećih poreskih dužnika. Umjesto toga, završila je na dnu nečije ladice.
Odbacio navode
Eventualnu poresku utaju niko nije provjerio, jer na listi se nalazi mnogo zvučnih imena iz političkog i ekonomskog života Grčke.
Papaconstantinou tvrdi da nije izmijenio listu i za vrijeme parlamentarne rasprave je izjavio da je ovo obračun u kojem je on glavna meta napada i pokušaja diskreditacije.
„Ja nisam mijenjao podatke. Nezamislivo da je da bih mogao tako nešto učiniti“, rekao je.
Tri člana rodbine, koja nedostaju sa liste, već su svjedočila pred vlastima da su njihova sredstva u švicarskim bankama legalna i da je na njih plaćen porez.
Lista koja sadrži imena 2.000 grčkih građana sa bankovnim računima u Švicarskoj, sastavni je dio podataka o 24.000 klijenata HSBC-a koju je iz te banke otuđio jedan uposlenik.
Nakon dvije godine nepoduzimanja mjera, ova lista je izašla na vidjelo pred kraj prošle godine kada je procurila do jednog časopisa, koji ju je zatim objavio.
Istražna parlamentarna komisija će se sastati naredne sedmice, kada će joj biti službeno dat rok od 30 dana da istraži i podnese izvještaj.
Poreska utaja jedna je od najbolnijih tačaka Grčke. Zbog toga zemlja godišnje gubi 27 milijardi eura prihoda.
Ministar finansija tvrdi da država radi na kažnjavanju poreskih utajivača i da ih je više od 6.000 završilo u zatvoru. Među njima su i neka poznata bankarska imena. No, kazna je kratkog vijeka.
Grčki ministar finansija ističe da je problem u tome što se utajivači poreza ne zadržavaju dugo u pritvoru jer postoji suspenzija kazne.
„Predložio sam da se najvećim poreskim utajivačima ukine mogućnost suspenzije kazne. S tim se složio i premijer. Još treba da uvjerimo i ministra pravde“, kaže Yannis Stournaras.
Kriza se nastavlja
U međuvremenu, ekonomska kriza u Grčkoj postaje sve teža.
Čak i humanitarne organizacije koje dijele hranu imaju problema sa opstankom.
„Mračno je i hladno jer nemamo novca za struju“, kaže Roubini Terzaki, osnivačica humanitarne organizacije.
Za opstanak je potrebno više od svjetla i toplote. Pomoć se očekuje od velikih kompanija. Ali zbog novog poreskog zakona, donacije više nisu dobre za posao.“
„Ako kompanija uništi višak proizvoda, ne plaća porez. Ako višak odluči donirati, onda plaća porez kao da je robu uskladištila, plus PDV. To je nehumano“, dodaje Terzaki.
S druge strane, povećanje poreza je jedan od glavnih zahtjeva grčkih kreditora.
A sa novim, kako Grci kažu, zbunjujućim porezima, Vlada je obećala da će se pobrinuti da svako plati svoje obaveze.
(Al Jazeera)