Kolinda Grabar Kitarović , kandidatkinja desnog centra, postala je četvrti šef hrvatske države od osamostaljenja i prva predsjednica, nakon drugog kruga izbora na kojima je osvojila tijesnu pobjedu.
Grabar Kitarović je pobijedila Ivu Josipovića, kandidata lijevog centra i prvog predsjednika Hrvatske koji nije osvojio dva mandata.
Prema preliminarnim rezultatima hrvatskog Državnog izbornog povjerenstva (DIP), nakon što su prebrojani glasovi sa 99,70 posto biračkih mjesta, Kitarović je osvojila 50,43 a Josipović 49,57 posto glasova. Pravo izlaska na izbore imalo je 3.799.513 birača a glasalo je njih 59 posto.
Nakon Josipovićevog priznanja poraza, Kitarović, bivša ministrica vanjskih poslova, veleposlanica i službenica NATO-a, je proglašena pobjednicom u njenom stožeru.
„Ostvarili smo pobjedu za našu domoljubnu koaliciju, ali i za našu dragu i voljenu hrvatsku domovinu,“ kazala je ona u svom prvom obraćanju nakon proglašenja izborne pobjede i osvajanja petogodišnjeg mandata.
Ona je dala tri obećanja: da već večeras počinje raditi, da želi ići dalje bez podjela i da će realizirati svoj izborni program. Najavila je da će izaći iz članstva HDZ-a, ali da te vrijednosti ostaju u njoj. Pozvala je i one koji su glasali za Josipovića i druge kandidate da joj se priključe jer dosta je bilo podjela, kazala je.
„Ne dam da mi itko kaže da Hrvatska neće biti prosperitetna i bogata jer bit će Hrvatska među najrazvijenijim zemljama Europske unije i svijeta. To vam obećavam ovdje večeras“, rekla je Grabar Kitarović.
„Borit ćemo se za hrvatske nacionalne interese, jer ovo je Hrvatska, a ne regija, i brinut ćemo o našim ljudima, našim nezaposlenima i našim umirovljenicima,“ naglasila je i zaradila pljesak.
Govoreći o vanjskoj politici, ona je najavila obnovu strateškog partnerstva s Njemačkom, a susjedima je poručila da se krene u dijalog i rješavanje otvorenih pitanja, i da ih se prestane gurati pod tepih. Založila se za poštivanje prava manjina u Hrvatskoj, s tim ta istu razinu prava traži za hrvatsku manjinu u Srbiji i drugim zemljama. Založila se i za jednakopravnost Hrvata u BiH.
Prije nje kratko je govorio predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.
„Imamo predsjednicu,“ trijumfalistički je rekao nakon što su u Josipovićevom stožeru priznali poraz. On je kazao kako je Hrvatska za predsjednicu dobila jednu hrabru ženu.
„Ona neće biti eksponent HDZ-a na Pantovčaku, nego će biti predsjednica svih Hrvata i svih građana Hrvatske,“ poručio je. I on i izborna pobjednica u više su navrata spomenuli prvog hrvatskog predsjednika i osnivača HDZ-a Franju Tuđmana.
Veliki odziv u inozemstvu
Predsjednički kandidat vladajuće koalicije lijevog centra i aktualni hrvatski predsjednik oko 22.30 priznao je poraz i čestitao – kako je kazao – „izbornoj pobjednici, novoizabranoj predsjednici“.
On je kazao kako je razlika u broju glasova između njih dvoje mala, ali da u demokraciji pobjeđuje onaj koji dobije više glasova:
„Vrijednosti za koje smo se borili i dalje su izazov. Vjerujmo u našu Hrvatsku,“ poručio je. Njemu mandat prestaje 18. veljače.
Analitičari su njen prvi govor ocijenili kao vrlo emotivan, a za donošenje pravih zaključaka – kažu – treba pričekati njen inauguracijski govor. Također, upozoravaju da će ona vjerojatno prvu godinu svog mandata vjerojatno više posvetiti konfrontiranju s aktualnom vladom lijevog centra, a ne realiziranju svog programa.
Prema izbornim anketama objavljenim nakon zatvaranja birališta u 19 sati, Grabar Kitarović dobila je 51,2 posto glasova, a Josipović 48,8 posto glasova ali je Jospivić bio u vodstvu do nisu objavljeni rezultati sa 80 posto izbornih mjesta kada je Grabar Kitarović prešla u vodstvo koje nije ispuštala.
Josipović je u prvom krugu pobijedio s minimalnom prednošću od svega 1,3 posto.
U Hrvatskoj je bilo otvoreno 6.260 biračkih mjesta, a u inozemstvu – u 50 zemalja svijeta – njih 92. Najviše biračkih mjesta, po 15, bilo je u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj. U Njemačkoj su bila otvorena dva birališta više nego u prvom krugu, u Frankfurtu i Düsseldorfu.
Predsjednički izbori bili su rekordni po broju promatrača. Učestvovalo je njih nešto manje od 22.000, najviše u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa.
Četiri nevladine udruge imale su zajedno 920 promatrača, dok su ostali promatrači u ime političkih stranaka koje podupiru Ivu Josipovića, odnosno Kolindu Grabar Kitarović.
U prvom krugu predsjedničkih izbora 28. prosinca prošle godine natjecalo se četvero kandidata: Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović, Milan Kujundžić (kandidat Saveza za Hrvatsku) i Ivan Sinčić (Živi zid).
(Enis Zebić, Slobodna Evropa)