Ništa nije slučajno, ima tu „neke kosmičke pravde i poretka“: u samo par sati su u srijedu poslije podne objavljena za ovu regiju dva dokumenta „planetarnih“ razmjera i značaja. Evropska komisija usvojila je u Briselu reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana (šesta, Bosna i Hercegovina, ostaje „na čekanju“), dok su u glavnom gradu Republike Tatarstan lideri članica BRICS-a usvojili Kazanjsku deklaraciju, u kojoj su zabilježeni rezultati samita i ruskog predsjedavanja organizacijom. Kad veliki i bogati sastanče i odlučuju, oni mali i siromašni osluškuju i očekuju bilo kakav benefit, pa da vidimo šta nam to nude i daju Brisel i BRICS.

Matematika ova dva „papira“ je transparentna i neumoljiva: Evropska unija će, kroz vlastiti projekat, zemljama regije u naredne tri godine pokloniti (trećinu) i pod povoljnim uslovima pozajmiti (dvije trećine) šest milijardi eura. Kada je Evropska komisija 8. novembra 2023. usvojila novi Plan rasta za Zapadni Balkan, s ciljem približavanja partnera sa Zapadnog Balkana Evropskoj uniji kroz pružanje nekih od prednosti članstva u bloku prije pristupanja, nije bio mali broj skeptika koji su sumnjali u njegovu realizaciju i najavu da se u narednih deset godina privreda u regiji može udvostruči. No, pare su i formalno na stolu i realizacija projekta može početi.

Nigdje u dokumentu iz Kazanja rublje, juana, rupije, reala…

U dokumentu objavljenom u Kazanju navedeno je da zemlje BRICS-a ističu značaj proširenja saradnje zasnovane na zajedničkim interesima i dalje izgradnje strateškog partnerstva; predlažu posredovanje za mirno rješavanje ukrajinskog sukoba kroz dijalog; pozdravljena je upotreba nacionalnih valuta u finansijskim transakcijama; članice su za sprečavanje utrke u naoružanju u svemiru; izražena je zabrinutost zbog negativnog utjecaja nezakonitih sankcija na globalnu ekonomiju… A gdje su u tom zaključku samita, kojem prisustvuju predstavnici 36 zemalja i šest međunarodnih organizacija, novci, pomoć, hedija, konkretna podrška, povoljni krediti?

Samo moment, da još jednom pažljivo pročitam deklaraciju … aha evo „poziv na veće učešće najmanje razvijenih zemalja, posebno iz Afrike, u globalnim procesima; pozdravljena značajna zainteresiranost zemalja globalnog juga za BRICS; izražena zabrinutost zbog eskalacije nasilja i pogoršanja humanitarne krize u Sudanu; potvrđena privrženost multilateralizmu i očuvanju centralne uloge Ujedinjenih naroda u međunarodnom sistemu; važnost nastavka provođenja strategije ekonomskog partnerstva do sljedeće godine u svim oblastima…“ Još jednom provjereno – nigdje u tekstu rublje, juana, rupije, reala… čak ni mrskog dolara i eura; siromašne i one u potrebi da ne spominjemo.

Pa zašto je onda predsjednik (i mnogo više od toga) gotovo pola Bosne i Hercegovine otišao u daleki Kazanj kada tamo nema za njega i bh. entitet Republika Srpska ni novčane pomoći, ni kredita s visokim kamatama, ni bilo kakve finansijske podrške kada mu je kasa sve praznija, a dugovi mjereni u stotinama miliona eura stižu na naplatu? Nije li Miloradu Dodiku bilo mnogo lakše da je naredio svojim pobočnicima da daju saglasnost o imenovanju sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine te da se ukine entitetski veto na odluke Vijeća za državnu pomoć na državnom nivou i eto bezuslovnih 70 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu, od čega za RS ide trećina?

Lideri koji mogu vladati kako žele i raditi šta hoće

Malo je tih dvadesetak miliona eura (plus još 300 miliona eura kroz projekte i poslovne planove u naredne tri godine) za nezajažljive apetite prebogatog čelnika presiromašnih i sve manje perspektivnih stanovnika RS-a. „Zapad ne traži saradnike i partnere, već podanike. I u tome je razlika između Zapada i BRICS-a. Ovdje se osjećamo slobodno, dobro i bili bismo veoma srećni da se ovakvim subjektivitetima dozvoli bilo kakav status u okviru BRICS-a“, poručio je Dodik iz Kazanja. Još je izrazio nadu da će BRICS naći način da omogući “subjektivitetima kao što je Republika Srpska” da dobije neki status u ovoj grupaciji, „kako bismo učili i sarađivali i pomagali koliko možemo u kapacitetu koji imamo“. A „kapaciteti koje imamo“ su, egzaktno je to potvrđeno, najgori u Evropi.

No, nisu samo predsjednik RS-a i njegovi klimoglavci i izvođači radova krivi što je Bosna i Hercegovina izostavljena iz Plana rasta i što je dva puta u Brisel slala nepotpunu reformsku agendu, još je u tu negativnu i deprimirajuću priču uključeno drugih faktora i čimbenika. Ipak, Evropska komisija i dalje očekuje od vlasti ove zemlje da zvanično podnesu kompletan dokument, kako bi nastavila s procjenom, a sve na dobrobit svih građana. U srijedu usvojene reformske agende fokusiraju se na reforme u prioritetnim oblastima vladavine prava i drugih osnova, upravljanja, digitalne i zelene tranzicije, razvoja ljudskog kapitala i poslovnog okruženja… sve procesi za koje bi vlasti bilo koje zemlje trebale i morale realizirati a da ih niko na to ne upozorava, k tome ih čak obilato nagrađuje.

U takvim okolnostima, kada mogu vladati kako žele i raditi šta hoće, bh. lideri imaju otvoren prostor da ne budu iskreni kada, uglavnom verbalno, ističu opredijeljenost za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Da to stvarno žele, iskorake bi, kako kaže banjalučki profesor Miodrag Živanović, pravili i u proteklim desetljećima, posebno nakon što je Evropsko vijeće u martu usvojilo odluku o početku pregovora. „Žao mi je, ali mi se čini da neće trebati više od nekoliko mjeseci da se taj naš evropski put od evropskih institucija obustavi, jer su nam potrebne promjene koje se nikad neće usvojiti“, pesimista je Živanović, sumorno najavljujući da će potencijalna milijarda eura iz Plana rasta biti samo dio onoga što će građani ove zemlje izgubiti u narednom periodu.

‘Zemlja koja se ne treba brinuti za svoju budućnost’

Nakon što su u Briselu usvojene reformske agende pet zemalja (Srbija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija) predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen impresionirana je radom partnera iz regije, što „pokazuje da su posvećeni uspjehu Plana rasta … To je naša mapa puta da približimo ekonomije Zapadnog Balkana našoj, da svojim kompanijama daju pristup i sredstva da se takmiče na našem jedinstvenom tržištu. Svi imaju koristi, a to je veliki iskorak ka Evropskoj uniji“, poručila je i krenula na zapadnobalkansku turneju. Bosnu i Hercegovinu nije spominjala, imat će mnogo toga reći njenim zvaničnicima u četvrtak i petak, kada stigne u poplavama poharanu Jablanicu, te u Sarajevu, na sastanku s članovima tročlanog Predsjedništva i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Još jedan fijasko bh. vlasti i njihova nebriga za one koji su ih birali nije iznenađenje. Zemlja u kojoj su u zatvoru entitetski premijeri, općinski načelnici, visoki dužnosnici, gdje ne krade, otima, pljačka, uništava samo onaj ko nije u prilici da se okuša u ovoj višedesetljetnoj „disciplini“, gdje je „korupcija jedna od najozbiljnijih i najopasnijih aždaja“ (američki ambasador Michael Murphy), gdje je vanjskotrgovinski deficit u prvih devet mjeseci ove godine gotovo pet milijardi eura… ne treba brinuti za svoju budućnost. Jer, ako se ovako nastavi, možda je neće ni imati.

(Al Jazeera, foto Beta)