Predstavnici sedam članica Evropske unije koje su bile uključene u projekt izgradnje Južnog toka dogovorili su se u Briselu da se okrenu alternativnim putevima uvoza plina kao što je Južni koridor, koji povezuje Azerbejdžan i Italiju, javlja Tanjug.
Ministri energije Italije, Austrije, Bugarske, Rumunije, Slovenije i Grčke, kao i ambasador Hrvatske pri EU, u utorak su tokom radnog ručka s evropskim komesarom za energiju Marošom Šefčovićem raspravljali o posljedicama odustajanja Rusije od izgradnje Južnog toka i dogovorili se da se okrenu drugim projektima.
U saopćenju za medije istakli su da od Rusije nisu dobili zvanično obavještenje o prekidu radova na Južnom toku već su za to saznali iz izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina tokom posjete Turskoj prošle sedmice.
„Integracija plinskog tržišta i diverzifikacija opskrbe zahtijeva izgradnju neophodne infrastrukture i primjenu usaglašenih pravila za dobrobit potrošača u južnoevropskoj regiji“, poručili su ministri u saopćenju za medije.
Bolje povezivanje plinskih postrojenja
Kao jedan od bitnih alternativnih puteva za dotok plina naveli su Južni koridor, koji bi od nalazišta u Kaspijskom moru trebao proći kroz Azerbejdžan, a zatim preko Gruzije, Turske, Grčke i Albanije stići u Italiju, što zahtijeva i izgradnju dionice preko Jadrana.
Ministri se također zalažu za bolje međusobno povezivanje plinskih postrojenja u južnoj Evropi i za izgradnju terminala za tečni plin (LNG) koji se brodovima doprema iz arapskih zemalja.
Zbog toga je najavljeno osnivanje radne grupe na visokom nivou koja će koordinirati radove na osiguranju uredne opskrbe plina na duži rok.
Šefčović je danas na konferenciji za medije izjavio da EU nema ništa protiv izgradnje Južnog toka pod uvjetom da se on uskladi s evropskim pravilom da jedna firma ne može biti istovremeno vlasnik plinovoda i jedini distributer tog energenta na evropskom tlu. Također je potvrdio da iz Moskve dosad nije stigla zvanična informacija o obustavljanju izgradnje Južnog toka.
(Al Jazeera)