Međunarodna zajednica dugo je sebe ograničavala u odavanju počasti žrtvama genocida u Srebrenici i krajnje je vrijeme da zauzme hrabriji pristup u tome, istaknula je za Al Jazeeru povjerenica za ljudska prava u Vijeću Evrope Dunja Mijatović, koja je podržala zahtjev majki Srebrenice upućen Vijeću Evrope da se 11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve.
Borba majki Srebrenice da se ovaj dan zvanično obilježi u međunarodnim organizacijama traje već godinama.
Prije deceniju, na njihovu inicijativu, u Evropskom parlamentu usvojena je Rezolucija o Srebrenici.
Prema ovom dokumentu, sve države članice Evropske unije obilježavaju 11. juli kao Dan sjećanja na srebrenički genocid.
Međutim, nisu sve ovakve inicijative imale uspjeha.
Bolni put iskrenog pomirenja
Prije nekoliko godina ruskim vetom odbijena je rezolucija Velike Britanije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom bi se osuđivao genocid.
Iako su zločini u Srebrenici okarakterizirani kao genocid presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu te Međunarodnog suda pravde, u Bosni i Hercegovini ne postoji politička podrška za usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida, holokausta i drugih ratnih zločina.
Također, ovo pitanje ni u Srbiji nije regulirano posebnim zakonima.
„Zvanični Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici u međunarodnoj organizaciji kao što je Vijeće Evrope bio bi značajan korak naprijed, kako bi se osiguralo da sjećanje na ono što se desilo neće izblijediti. Ovo je ključni korak na bolnom putu iskrenog pomirenja. Predugo je međunarodna zajednica ograničavala samu sebe minimalnom potrebom da oda počast žrtvama genocida. Krajnje je vrijeme da se zauzme hrabriji pristup, pogotovo u vremenu jasnog poricanja ili umanjivanja genocida”, kaže Mijatović, koja je na poziciju povjerenice za ljudska prava u Vijeću Evrope izabrana prošle godine.
Izbjeći indoktrinaciju mladih
Povjerenik Vijeća Evrope za ljudska prava neovisna je i nepristrasna institucija, koju je Vijeće Evrope uspostavilo 1999. godine s ciljem podizanja svijesti i poštivanja ljudskih prava u 47 država članica Vijeća Evrope.
„Važno je sjetiti se da je 18 godina već prošlo od kako je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju zaključio da je u Srebrenici počinjen genocid. Majke Srebrenice predale su svoje pismo trenutnom generalnom sekretaru. Zaista se nadam da će njihov zahtjev biti prepoznat i da ćemo sljedeće godine obilježiti ovaj dan“, ističe Mijatović.
Prema njenom mišljenju, dodaje, ovo je također način da se spriječi genocid, podigne svijest i educira o njemu.
„Ne postoji bolje mjesto od Vijeća Evrope da se to desi – organizacije koja je osnovana da promoviše ljudska prava, demokratiju i vladavinu zakona.“
Mijatović smatra da evropske zemlje i institucije mogu doprinijeti pomirenju u regiji te u procesu suočavanja s prošlošću.
„Prvo i najbitnije je da mora postojati podrška inkluzivnoj i objektivnoj edukaciji da se izbjegne indoktrinacija mladih. Sjećanje i odavanje počasti žrtvama i preživjelima dala bi veliku poticaj pomirenju u regiji Zapadnog Balkana.“
Više od 70 masovnih grobnica
Na pitanje o tome koje su posljedice toga što je Bosna i Hercegovina jedina zemlja koja nema svoju delegaciju u Vijeću Evrope, budući da se institucionalnoj krizi još ne nazire kraj, Mijatović kaže da će odluku o posljedicama donijeti Parlamentarna skupština Vijeća Evropa.
„Kao povjerenica za ljudska prava, ne mogu ulaziti u političke procese i procedure. Ipak, iskreno se nadam da će situacija biti riješena u skorijoj budućnosti.“
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je smiraj pronašlo 6.610 žrtava genocida, a traga se za još više od 1.000 nestalih Srebreničana.
Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 150 različitih lokaliteta, od čega je više od 70 masovnih grobnica.
Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
STUPS: Bestijarijum