Ako nekome na Zapadu jednostavno kažete da postoji neki spor između države i jedne vjerske zajednice u Crnoj Gori, to će shvatiti u smislu da država nije dovoljno fleksibilna, a još ako je riječ o državi sa Balkana, sa komunističkom prošlošću, odmah im se može činiti da im je sve jasno. Ali ne razumiju da tu nije riječ o pitanju vjerskih sloboda nego je riječ o pitanju instrumentalizacije vjerske zajednice za rušenje suverenosti susjednih država da bi se ostvario projekat velike Srbije, ovog puta pod parolom “srpskog svijeta” – rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu za slovenački „Delo“.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, na Brdu kod Kranja je čuo upravo ono što je očekivao, piše slovenački list. Spremnost Evropske unije da namijeni 30 milijardi eura za infrastrukturne projekte u regionu mu se čini vrijedna pohvale. Pri tome je podsjetio da je bilo sasvim logično da se na upražnjen prostor EU probiju velike sile koje na Balkanu pokušavaju ostvariti svoje interese.

-Prva posljedica zanemarivanja Zapadnog Balkana od strane EU je bila to da su proevropske sile na ZB izgubile dio reformske pokretačke snage. Ako nema podsticaja da će reformska zalaganja biti vrednovana, i ako nije definisan jasan vremenski okvir, jasno je da će s vremenom oduševljenje za reforme proći. Druga loša posljedica je to da kad nema Evropske unije u jednom regionu, logično je da se na njeno mjesto probiju drugi.

Tako danas ulaze treće države, koje se pokušavaju probiti sa svojim interesima, a ti interesi su u suprotnosti, ne samo s evropskom perspektivom regiona, nego i evropskom jedinstvenošću i evropskim sistemom vrijednosti. To nije samo balkansko, nego i evropsko pitanje – kazao je Đukanović.

-U dokumentu i onome što sam čuo tokom rasprave, Brdo je otvorilo prostor za novi optimizam. Trenutno još ne mogu suditi šta će to donijeti. U dokumentu i raspravi je jasno potvrđeno da se politika proširenja nastavlja i da Zapadni Balkan ima svoj prostor u ujedinjenoj evropskoj porodici. Naravno, moramo poštovati pravila, ubrzati reforme, dostići standarde, ali vrata nam nisu zatvorena.

Druga poruka je pak evropski investicioni plan, u vrijednosti od 30 milijardi eura, koji bi morao, nakon prethodno pripremljenih projekata u vladama regiona, obezbijediti sredstva, prije svega za infrastrukturu – saobraćajnu, energetsku i digitalnu – za bolje veze s Evropom- ističe Đukanović.

Ako EU nije dovoljno jaka probijaju se drugi

Na pitanje da li EU paketom pomoći može anulirati kineski uticaj na Balkanu, i generalno uticaj trećih velikih država putem investicija u infrastrukturu, Đukanović ističe da je sasvim legitimno da velike sile pokušavaju ostvariti svoje interese u regionu, i da samo jaka EU može zaustaviti proboj drugih.

-Nema sumnje da je EU lokomotiva evropskog kontinenta. Ako nije dovoljno jaka, probijaju se drugi – ističe crnogorski predsjednik.

On je opisao razgovor sa prijateljem iz Evropske banke za obnovu i razvoj prije približno deset godina, na samitu 16 država Istočne Evrope i Kine.

-Kina je pripremila mnogo novca za ulaganja u infrastrukturu, zato me nazvao telefonom i pitao o čemu je riječ. Odgovorio sam mu: Znaš šta, Kina pokuša uraditi ono što vi ne radite. Zar nije normalno da Evropa primijeti infrastrukturni nedostatak koji imamo u jugoistočnoj Evropi, i zar Evropa zaista ne može preko svojih banaka ponuditi takve ili čak bolje uslove od uslova koje nude Kina i njene banke državama u regionu? Nažalost, to se tokom svih tih godina nije dešavalo- navodi Đukanović.

Crnogorski predsjednik govorio je i o kineskom zajmu za gradnju autoputa.

-Sada smo pred tim da tu najtežu, najvažniju i najskuplju dionicu, u vrijednosti od skoro milijardu eura, završimo i da zatim odlučimo s kim ćemo urediti zajmove i druge vrste partnerstava za sljedeće dionice. Nadam se da je i sve to što se zbog tog zajma dogodilo probudilo dodatnu pažnju u Evropi, da nam pomogne da svi zajedno razvijemo naš kontinent, našu privredu i evropski kvalitet života- ocijenio je.

Dodaje i da je pravo vrijeme da se na kvalitetniji i odgovorniji način definišu pravila poslovanja EU sa drugima, pa i Kinom.

-Mogli smo čuti da je ta ili ona država bila meta kritika zbog zajmova kineskih zajmodavaca. Moje pitanje je uvijek bilo, da li smatrate da pravila poslovanja Evrope ili evropskih država sa Kinom mora određivati Crna Gora? Da li je to zadatak Evropske unije, odnosno Evropske komisije? Ako Crna Gora, prema ocjenama EU, u potpunosti prati Uniju u njenoj bezbjednosnoj i vanjskoj politici, zašto je ne bi slijedila i u ekonomskoj politici? Dakle, EU mora definisati pravila– istakao je Đukanović.

Iako antievropska i velikosrpska, Vlada zna da je Crnoj Gori mjesto u EU
Vladi Crne Gore jasno je da istupanje iz saveza NATO i s evropskog puta nije moguće i da se vlast nastavlja na temeljima prethodne vlasti. Problem je u tome da nisu dovoljne samo riječi. Postupanjem treba dokazati da spadaju u taj sistem vrijednosti. A tu se ova nova vlada spotakne kod svakog konkretnog pitanja, ističe Đukanović uz ocjenu da nova vlada važi za protivevropsku, velikosrpsku.

Navodi i da vlast gaji politiku neracionalnog odnosa prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i proruskim osjećajima, i toj vladi je jasno da je Crna Gora već daleko na evropskom putu.

-Prošla godina je jasno pokazala nezrelost Vlade da ispuni ono što su evropski ciljevi Crne Gore. A to je, nažalost, bilo i vrijeme propadanja države, i to u privrednoj, zdravstvenoj, kao i institucionalnoj oblasti, pa na kraju krajeva i u političkoj oblasti. Uz svo poštovanje volje državljana, smatram da vlada nije položila ispit, i sad doživljavamo primjetne promjene raspoloženja kod ljudi koji hoće drugačiju vladu još prije isteka ovog mandata, da se država vrati ka osvajanju sledećih etapa do svog evropskog cilja- kazao je Đukanović.

„Srpski svet“ oživljava nacionalizam iz 90-ih

Đukanović se slaže da današnji prizori iz regiona podsjećaju na 90-e, uz napomenu da je u tim godinama srpski nacionalizam promovisao ideju o svim Srbima u jednoj državi.

-Tih godina velikosrpski nacionalisti imali su na raspolaganju saveznu policiju, carinu, službu bezbjednosti, sve savezne organe koje su mogli zloupotrebljavati protiv onih dijelova države koje su vidjeli kao svoj plijen. Danas toga nema, danas je Srpska pravoslavna crkva jedina prekogranična infrastruktura srpskog nacionalizma.

Ako nekome na Zapadu jednostavno kažete da postoji neki spor između države i jedne vjerske zajednice u Crnoj Gori, to će shvatiti u smislu da država nije dovoljno fleksibilna, a još ako je riječ o državi sa Balkana, sa komunističkom prošlošću, odmah im se može činiti da im je sve jasno. Ali ne razumiju da tu nije riječ o pitanju vjerskih sloboda nego je riječ o pitanju instrumentalizacije vjerske zajednice za rušenje suverenosti susjednih država da bi se ostvario projekat velike Srbije, ovog puta pod parolom “srpskog svijeta”- istakao je Đukanović.

Navodi i da je Milošević 90-ih stupio u tu omču i da se zna kako stravično krvoločno se to završilo: sa skoro 150.000 ljudskih žrtava i epilogom u Hagu.

-Umjesto svih Srba u jednoj državi, imamo parolu “srpski svijet”. Visoki zvaničnici Vlade Srbije kažu da je zadatak sadašnje generacije Srba da udruže sve Srbe i tako zaštite njihova, navodno ugrožena nacionalna prava. To je samo drugačije oblikovan isti cilj. Sve to je, naravno, popraćeno ozbiljnom ofanzivom, medijskom, finansijskom, obavještajnom, sa ciljem da ostvare ono što nisu u ranim 90-im godinama– navodi Đukanović.

Ističe i da je sada tržište za taj velikodržavni projekat znatno skučeno.

-Velikosrpski nacionalizam je izgubio svoje uporišne tačke u Hrvatskoj i, bez obzira na to da li to žele priznati, izgubio ih je i na Kosovu. Ostale su mu Crna Gora i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini. Naravno, ne žele se odreći Republike Srpske, ali prioritetno je napadati jeste ozbiljan rizik, jer je Dejton proizvod međunarodne zajednice i njegovi autori će taj proizvod vrlo odlučno i do kraja braniti. Niko ne voli da krene u sukob sa autorima Dejtona, Amerikancima. Crna Gora im se u vezi sa tim doima lakšim plijenom. Mi u Crnoj Gori smo izuzetno odlučni, da ne dozvolimo ponavljanje tragedije s kraja 20. vijeka. Iskustvo zadnjih nekoliko godina je do te mjere probudilo crnogorski patriotizam da bi nam Srbija teško mogla napraviti veću uslugu- kazao je Đukanović.

Crnogorski nacionalizam nikada nikog nije ugrožavao

Đukanović ističe da Crna Gora daje prednost patriotizmu, uz ocjenu da nacionalizam nikada nije dobio veliki zamah.

-Osim toga, crnogorskim nacionalizmom nismo nikoga nikada ugrožavali. Naša politika je bila i ostala da se protiv srpskog ili bilo kojeg drugog nacionalizma ne želimo boriti crnogorskim nacionalizmom, nego se borimo državljanskim konceptom našeg društva. Čvrsto sam uvjeren da Crna Gora može preživjeti samo kao država državljana. Ako pogledate sastav stanovništva, jasno je da je društvo državljana taj štit koji nas brani od nazadnjačkog nacionalizma- ocjenio je Đukanović.

Na pitanje o suprotstavljanju pojedinih članica EU ideji širenju na Balkan, Đukanović ističe da je zajednički interes da Evropa bude ujedinjena i konkurentna, i ako ne bude, svi smo poraženi.

-Zapitajmo se da li će Evropa očuvati svoj geopolitički značaj? Vjerujem da Evropa svoju geopolitičku konkurentnost može odbraniti samo ako bude apsolutno stabilna i ako na optimalan način iskoristi sve svoje izvore- kazao je Predsjednik Crne Gore.

On je kazao i da je podrška Slovenije Crnoj Gori na putu ka EU vrlo prijateljska i odgovorna prema regionu Zapadnog Balkana.

-Naše iskustvo iz vremena raspada Jugoslavije je da smo kroz prijateljstva s predsjednikom Kučanom, i kasnije Drnovšekom, iskorišćavali kanale koje nam je Slovenija otvarala u Organizaciji ujedinjenih nacija, i to, naravno, nikada nećemo zaboraviti. Da ne spominjem prijateljsku ulogu koju je Slovenija odigrala u uspostavljanju naših veza sa američkom administracijom, i na sreću to prijateljstvo još uvijek traje. Susreo sam se sa predsjednikom Pahorom i pohvalno je što je premijer Janša i u ovim okolnostima organizovao samit EU-Zapadni Balkan- zaključio je Đukanović.

(Delo/Pobjeda)