Novinar i pisac Boris Dežulović objavio je knjigu Bili libar, koja je predstavljena kao zbirka priča o sportu, Hajduku, ljubavi i vječnom životu, od kojih su neke izlazile na portalu Telesport i u drugim izdanjima, dok su neke sasvim nove i nikad dosad objavljene, javlja Hina.

Bili libar objavljen je u izdanju Telegrama.

Riječ je o 300-tinjak tvrdo ukoričenih stranica priča o Hajduku i njegovoj povijesti – od osnivanja kluba, preko njegovih najvećih legendi i mitskih utakmica pa do današnjih dana, Marka Livaje i povratka korijenima “narodnog kluba” pod egidom “Našeg Hajduka”.

Priče su mješavina onih koje su objavljivane na Telesportu u kolumni “Priče iz davnine”, nekih ranije objavljenih drugdje, te još nekih sasvim novih i dosad neobjavljenih.

“Nitko o sportu ne piše poput Dežulovića. Riječ je o pripovjedaču koji i od minornog, sporednog detalja može isplesti epsku priču. Njegove priče sportske tematike rijetke su, ali legendarne”, naveli su izdavači.

“U ovoj knjizi reći će vam Dežulović mnogo toga o sebi, mnogo više nego što ste mogli saznati čitajući njegove kolumne o poslovično teškim društveno-političkim temama, ali neće vam dati da se za to uhvatite. Koristit će Hajduk kao medij razotkrivajući sebe, a sebe da bi razotkrio Hajduk na način na koji nitko nikad nije”, dodaje se.

“Pitate li Borisa Dežulovića, po svoj prilici će vam slagati da Bili libar nije, barem dijelom, i knjiga o Borisu Dežuloviću”, rekao je Aleksandar Holiga, urednik knjige i glavni urednik Telesporta. “Pitate li mene, koji sam imao tu čast sudjelovati u ovoj akciji iz koje je pao gol, to je knjiga o ljubavi i vječnom životu”, dodao je.

U pogovoru knjizi novinar i književnik Ante Tomić ističe kako je “žalosna činjenica da je Hajduk uvijek djelovao bolje na papiru nego na travnjaku. Imao je bolje pisce nego nogometaše, a najbolji je među njima, treba li to uopće napominjati, Boris Dežulović”.

Boris Dežulović (1964) redoviti je kolumnist u hrvatskim, bosansko-hercegovačkim, slovenskim i srpskim medijima. Objavio je dosad roman Christkind (2003) o putovanju kroz vrijeme i etičkim dilemama vezanim za mogućnost ubojstva Adolfa Hitlera kao bebe, satirični roman o ratu u Bosni i Hercegovini Jebo sad hiljadu dinara (2005), knjigu poezije Pjesme iz Lore (2005), te zbirku kratkih priča Poglavnikova bakterija (2007).

Knjige, pripovijetke, pjesme i eseji prevedeni su mu na njemački, talijanski, francuski, engleski, grčki, poljski, ukrajinski, slovenski i makedonski jezik.

Napisao je i scenarij dokumentarnog filma Dnevnik graditelja redateljice Jasmile Žbanić.

(Al Jazeera)