Prošla godina bila je povoljna za ekonomije većine zemalja eurozone. Međutim, veoma niska inflacija postaje najveći problem monetarne unije.
Evropska centralna banka (ECB) pažljivo nadgleda novonastalu situaciju. Ukoliko se trend pogorša, cijene roba i usluga u eurozoni će padati, a sa njima i profiti kompanija.
Iako su to dobre vijesti za potrošače, nisu za stotine hiljada nezaposlenih koji čekaju radna mjesta.
Statistika možda pokazuje znakove oporavka, ali slike sa ulica, poput onih u Španiji ranije ove sedmice, dokaz su da je veliki broj građana i dalje nezadovoljan.
Teško planirati radna mjesta
Reforme i budžetski rezovi, poslali su veliki broj radnika na ulice. A tu je još jedan potencijalni problem – deflacija.
Budući da cijene roba i usluga ne rastu, kompanije teško mogu planirati nova radna mjesta.
„Problem je što ekonomskim mjerama treba mnogo vremena da postignu stvarne efekte. Trenutno, vjerujem ako pažljivo pogledate sve pokazatelje inflacije, korektno bi bilo reći da nećemo upasti u deflaciju, ali ni da inflacija neće rasti“, kaže Mike Gallagher, direktor agencije Idea Global.
Španija se nadala da će joj Evropska centralna banka pomoći. Međutim, direktor te banke zadržao je ključne kamatne stope na istom nivou i poručio da eurozona mora sama stati na noge, ali da su spremni pružiti ruku, ako zatreba.
„Upravno vijeće jednoglasno je u svojoj predanosti da upotrijebi sve legalne instrumente, uključujući i one nekonvencionalne, kako bi se što efikasnije nosili sa rizicima produženog perioda niske inflacije“, rekao je Mario Draghi, direktor ECB-a.
Pod nekonvencionalnim instrumentima podrazumijevaju se mjere kvantitativnog opuštanja, odnosno mjere stimulacije ekonomije, koja se postiže unaprijed određenim stepenom kupovine državnih vrijednosti, poput obveznica, bez obzira na njihove kamatne stope.
Alarm MMF-a
„Mislim kako je ovo prvi put da je Mario Draghi spomenuo riječi ‘kvantitativno opuštanje’ kao jednu od mjera koje ECB ozbiljno uzima u razmatranje. Međutim, takva mjera je još u fazi istraživanja. Još se ne zna kako bi se ona primijenila u kontekstu eurozone i njenih mnogobrojnih tržišta kapitala. No, to je nešto što bi se trebalo zajednički usaglasiti“, kaže ekonomski analitičar Pierre Briancon.
Iako je cilj bio dva posto, inflacija u eurozoni pala je na 0,5 posto u martu, što je njena najniža stopa u posljednje četiri godine.
Alarm, koji je oglasio Međunarodni monetarni fond, nije uznemirio Evropsku centralnu banku.
Stav direktora ECB-a je da je rizik od deflacije zanemariv te da je pad inflacije uzrokovan uskršnjom sezonom kupovine.