Četvrti po redu regionalni Dani Srđana Aleksića biće održani 5. i 6. decembra u Zagrebu, u organizaciji Helsinškog parlamenta građana Banjaluke, Mreže za izgradnju mira iz Bosne i Hercegovine, Nezavisnog društva novinara Vojvodine iz Novog Sada, Udruge za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“ iz Zagreba i Instituta za medije Crne Gore iz Podgorice.

Manifestacija, koja već godinama predstavlja jedno od rijetkih mjesta autentičnog regionalnog dijaloga, ponovo okuplja novinare, istraživače, aktiviste i umjetnike posvećene istini, hrabrosti i solidarnosti – vrijednostima koje je svojim životom simbolički utjelovio Srđan Aleksić. Kada su organizacije iz regiona prije četiri godine pokrenule Dane Srđana Aleksića, cilj je bio jednostavan, ali ambiciozan: obnoviti i ojačati javni prostor u kojem se hrabrost, solidarnost, profesionalno novinarstvo i ljudsko dostojanstvo ponovo vrednuju kao temeljne društvene vrijednosti.

Iako je prošlo više od tri decenije od Srđanove smrti, kada je brutalno ubijen 1993. u centru Trebinja, nedaleko od policijske stanice i pijace dok je branio komšiju Bošnjaka, postjugoslovenski prostor i dalje se suočava sa istim onim silama zla protiv kojih je on ustao: mržnjom, dehumanizacijom i organizovanim zaboravom. Dani koji nose njegovo ime zato nisu samo komemorativni program, nego politički i moralni prostor otpora, uporno nastojanje da se o društvu govori kroz vrijednosti, a ne kroz propagandu, podjele i strah.

Ovogodišnji program, koji će biti održan u Velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, jasno artikuliše tu ambiciju. Već prvi panel – „Sjećanje kao otpor“ – okuplja relevantne glasove iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore: Nicolasa Molla, Davorku Turk, Edina Ramulića i Slađanu Kavarić Mandić, uz moderaciju Sen­ne Šimek. Oni iz različitih perspektiva istražuju kako se kolektivna sjećanja instrumentalizuju ili brišu, te kako se protiv toga možemo boriti odgovornim javnim govorom i kulturom pamćenja – odnosno vode razgovor o tome ko danas kontroliše sjećanje, ko ga falsifikuje, a ko ga čuva.

U regionu u kojem se države često trude da gurnu zločine pod tepih, da nagrade počinioce, a kazne one koji govore istinu, samoorganizovani otpor civilnog društva ostaje jedina stvarna brana zaboravu. Upravo to pokazuju i dugogodišnje inicijative organizacija iz BiH, Srbije i Hrvatske: od rasvjetljavanja ratnih zločina, preko evidencije nestalih, do komemoracija koje se održavaju uprkos institucionalnoj opstrukciji. Borba protiv zaborava postala je borba protiv režima koji aktivno proizvode amneziju.

Program prvog dana zatim donosi projekciju dokumentarnog filma „Ramizovo ljeto“ (2025) novinara i autora Dejana Kožula, praćenu kratkim obraćanjem autora i posebnog gosta. Film se bavi intimnim tragovima ratnih trauma u savremenom životu, još jednom potvrđujući da se regionalna kultura pamćenja danas često brani upravo kroz autorski, nezavisni rad novinara i filmskih stvaralaca.

Prvi dan završava otvaranjem izložbe „Mir sa ženskim licem“, važnim projektom koji podsjeća na nevidljivost žena u ratnim narativima i u zvaničnom pamćenju, a u Zagrebu će je predstaviti Ljiljana Siničković i Milena Karapetrović. Time se Dani Srđana Aleksića i simbolički suprotstavljaju trendu militarizacije i patrijarhalne agresije, koji ponovo preplavljuju politički prostor regiona. Nasuprot tome, imamo kontinuirano insistiranje da se ratovi devedesetih prestanu posmatrati kroz militarizovanu, mušku, nacionalističku optiku i da se glasovi žena napokon stave u centar.

Drugi dan manifestacije počinje Živom bibliotekom, u 14.30 časova, kroz neposredne razgovore sa ljudima čije biografije nose teret diskriminacije, rata ili marginalizacije. Svoja nesvakidašnja iskustva kroz lične priče prenijeće Ana, Nataša, Maja, Milijana, Fikret i Nesib. U kontekstu rastuće mržnje prema različitima – migrantima, LGBT osobama, novinarima, ženama… – ovaj zanimljivi i potresni program služi kao snažan korektiv javnim politikama koje ljudska prava doživljavaju kao puku formalnost.

U nastavku slijedi panel „Novinari protiv zaborava – na meti vladajućih šovinista“, što je razgovor o novinarstvu u vremenu kada vlasti širom regiona pokušavaju da slome javnu riječ kroz SLAPP tužbe, kampanje difamacije, medijski linč i političko nasilje. Učesnici su Tomislav Marković, Melita Vrsaljko, Boro Kontić i Brano Mandić. Učesnici dolaze iz zemalja gdje je profesionalno novinarstvo gotovo izjednačeno s političkim aktivizmom, ali ne zato što su oni aktivisti, već zato što su danas istina i javni interes subverzivne kategorije u državama koje grade svoje sisteme na laži i poslušnosti. Upravo su dosadašnji dobitnici nagrade „Srđan Aleksić“ pokazali da je profesionalno novinarstvo danas doslovno čin građanske hrabrosti.

Ovogodišnji program dodatno naglašava i važnost otpora militarizaciji i slavljenju rata: u 18.15 biće održano izlaganje „Zašto smo digli spomenik dezerterima“, u kojem će Đurđica Čilić i Srđan Ćešić govoriti o simboličkom i političkom značaju podizanja spomenika onima koji su odbili da učestvuju u ratu. U društvima u kojima se i dalje uglavnom nagrađuju „heroji“ oružja, javno priznanje dezerterima predstavlja obrnut iskorak i snažan moralni komentar trenutka u kojem živimo.

Kruna programa je svečana dodjela Regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“, u 19.30, koju će voditi Domagoj Novokmet. Nagrada, koja se svake godine dodjeljuje novinarima koji su istrajno i beskompromisno branili javni interes, odavno je prevazišla okvire profesije: postala je simbol društvenog priznanja za one koji se bore protiv zaborava i protiv šovinističke normalizacije zla. Svi dosadašnji laureati pokazali su kako izgleda profesionalna hrabrost u praksi – uprkos prijetnjama, pritiscima i pokušajima političkog discipliniranja.

Prema ovogodišnjoj odluci žirija, dobitnici su:

• Barbara Matejčić (kategorija „Za hrabrost“) – za istraživački rad koji demonstrira najviše standarde novinarstva, precizno i bez senzacionalizma rekonstruiše ratni događaj koji je decenijama ostao iskrivljen i razdvaja činjenice od mitova;
• Mila Vukčević (kategorija „Za doprinos zajednici“) – za dokumentarni film „Brat“, potresno svjedočanstvo o humanosti, dobročinstvu, hrabrosti i žrtvovanju u trenutku kada se Crna Gora suočava sa snažnim pokušajima osporavanja istorijskih činjenica;
• N1 Srbija (kategorija „Za medije“) – kao primjer da nezavisno novinarstvo nije luksuz, već neophodan stub demokratije u društvu pod pritiskom, u kojem mediji ostaju posljednja linija odbrane javnog interesa;
• Specijalna plaketa dodijeljena je Novosadskoj grupi novinarki i novinara za izvanredan, predan i solidaran rad tokom aktuelnih studentskih i građanskih protesta u Srbiji – grupi koja je zajedničkim radom, uprkos 89 fizičkih napada na novinare u godinu dana (polovinu je izvršila policija), pokazala da borba za javni interes stoji iznad konkurencije, “ekskluziva” i uređivačkih razlika.

Ovogodišnji dobitnici, kao i oni iz prethodnih godina, dolaze iz istog konteksta: iz redova novinara i redakcija koji odbijaju da ćute i koji plaćaju visoku cijenu zbog toga.

Dosadašnji dobitnici Regionalne novinarske nagrade „Srđan Aleksić“

2022.

• Za hrabrost: Tamara Skrozza
• Za doprinos zajednici: Viktor Ivančić
• Za medije: portal KRIK

2023.

• Za hrabrost: Bojana Jovanović (KRIK)
• Za doprinos zajednici: Haris Rovčanin (Detektor)
• Za medije: portal Novosti

2024.

• Za hrabrost: Teofil Pančić
• Za doprinos zajednici: Vanja Stokić i Ajdin Kamber
• Za medije: portal 021
• Posthumna nagrada: Bojan Tončić

Dani Srđana Aleksića u Zagrebu stoga nisu samo kulturni program, niti samo komemorativni događaj. Oni su regionalna platforma suprotstavljanja manipulacijama prošlošću, brisanju odgovornosti i novom talasu nacionalističkog revizionizma. Oni su podsjetnik da pravda, solidarnost i istina nisu „ideali“, nego preduslovi da uopšte govorimo o zdravom društvu.

U vremenu kada se nasilje nad novinarima i aktivistima normalizuje, a javni prostor zatvara, Dani Srđana Aleksića ostaju jedan od rijetkih regionalnih događaja koji povezuje umjesto da dijeli. Upravo zato, ove godine Zagreb – u vrijeme antifašističkih marševa kojima građani ustaju protiv pokušaja ustašizacije Hrvatske – neće biti samo domaćin, nego i simbol zajedničkog otpora prema svim oblicima nepravde. U tom smislu, manifestacija u Zagrebu nije samo kulturni ili novinarski događaj. Ona je kolektivni čin moralne i političke samoodbrane.

Decembar 2025. u Zagrebu tako neće biti samo datum u kalendaru, nego još jedna potvrda da Srđan Aleksić nije samo heroj prošlosti. On je mjera našeg sadašnjeg morala. Ogledalo naših društava. Putokaz kamo treba da idemo.

A “Dani” koji nose njegovo ime podsjećaju nas na nešto što smo u ovom regionu skloni zaboraviti:

Zlo pobjeđuje samo tamo gdje se dobri ljudi povuku.
A dobro pobjeđuje onda kada neko ustane.
Kao Srđan.

Ili, riječima njegovog oca Radeta Aleksića: “Umro je vršeći svoju ljudsku dužnost”.

Dinko Gruhonjić (Autonomija)

Tekst je napisan uz podršku Pro Peace Beograd, u okviru projekta “Jedan dan u mesecu”