Predstavnici crnogorske vlasti i opozicije različito su ocijenili šest godina crnogorske nezavisnosti – od stavova da ima razloga za zadovoljstvo do ocjena da nisu ispunjena očekivanja, posebno u oblasti ekonomije i vladavine prava.
U Crnoj Gori se u ponedjeljak obilježava Dan nezavisnosti u znak sjećanja na referendum 2006. godine, na kome je ponovo stekla državnu samostalnost.
Premijer Igor Lukšić je kazao da je zadovoljan onim što je ostvareno u prvih šest godina crnogorske nezavisnosti, ne sporeći da je moglo još više i bolje.
On je naveo da je globalna ekonomska kriza ostavila posljedice i na privredno stanje u Crnoj Gori, dodajući da je, s druge strane, ostvaren značajan napredak na političkom terenu.
Datum pregovora s EU
„Ostvarili smo značajne rezultate na političkom planu. Narednog mjeseca treba da dobijemo datum pregovora sa Evropskom unijom, nalazimo se na pragu punopravnog članstva u NATO-u, a primljeni smo u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Sve to pokazuje da se Crna Gora mijenja u dobrom pravcu“, kazao je Lukšić.
Predstavnici opozicije, s druge strane, ocijenili su da je Crna Gora postala partijska država, nezavisna od Srbije, ali ne od kriminogenih struktura.
„Umjesto obnovljene državnosti, na referendum 2006. godine dobili smo privatnu državu u kojoj vladaju ekonomska pustoš, korupcija i organizovani kriminal“, kazao je Predrag Bulatović, nekadašnji lider bloka za zajedničku državu.
On je istakao kako međunacionalne podjele u Crnoj Gori i dalje postoje, optužujući vlast da ih svjesno generiše kako bi na njima vladala.
Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević je kazao da Crna Gora nakon šest godina od sticanja nezavisnosti tone u siromaštvo, dok organizovani kriminal i korupcija razaraju društvo.
Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić smatra da se Crna Gora šest godina nakon nezavisnosti pretvorila u partijsku državu, a ekonomska situacija je sve lošija.
Prema zvaničnim rezultatima, na referendumu 2006. godine glasalo je 419.240 građana ili 86,5 posto od ukupnog broja birača.
Crnogorsku nezavisnost podržalo je 230.661 građana ili 55,5 posto, dok je za ostanak zajedničke države sa Srbijom bilo 185.002 ili 44,5 posto.
Održavanju referenduma prethodili su pregovori predstavnika blokova za nezavisnost i zajedničku državu preko slovačkog diplomate Miroslava Lajčaka, u kojima je posredovala Evropska unija (EU).
U višemjesečnim pregovorima najviše sporenja bilo je oko većine koja je potrebna da bi referendum uspio, podsjeća podgorički list Vijesti.
Skupština Crne Gore usvojila je 1. marta Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku EU-a. Referendumsko pitanje glasilo je – Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?
Neradni dani
Zakon je predviđao da se, ako se građani na referendumu ne izjasne protiv pitanja o državno-pravnom statusu Crne Gore, plebiscit može ponoviti poslije tri godine.
Skupština Crne Gore je na sjednici 2. marta, na osnovu prijedloga predsjednika Republike Filipa Vujanovića, donijela odluku da referendum o državno-pravnom statusu bude održan 21. maja.
Referendum je nadgledalo više od 3.400 posmatrača, od kojih 2.270 domaćih i blizu 630 stranih. Izjašnjavanje građana pratilo je i više od 630 domaćih i novinara iz regije.
Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o državnim praznicima, prema kome je 21. maj proglašen Danom nezavisnosti.
Povodom Dana nezavisnosti, 21. i 22. maj proglašeni su neradnim danima u Crnoj Gori.
STUPS: Bestijarijum