Crna Gora i Bosna i Hercegovina (BIH) uspješno će savladati izazove koje postavlja Rusija, jer su preživjele i veće, kazao je dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo, a i nekadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić poručuje da je optimista, odnosno da će društva u regionu sazrijevati i izaći bolja.

Turčalo i Krivokapić su to rekli u podcastu, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) realizuje u partnerstvu sa agencijom MINA i Fondacijom Fridrih Ebert (FES).

Krivokapić je, odgovarajući na pitanje da li će Crna Gora uspjeti da pobijedi rusku meku moć, ocijenio da je moć trajanja crnogorske države ogromna.

„Najmanja država, i u vremenu kad je jedna ruka bila jedna sablja, pa je opstajala hiljadu godina. Ovo je sazrijevanje crnogorskog društva“, rekao je Krivokapić.

Kako je poručio, da bi se prevazišle opasnosti, uključujući i rusku, potrebno je dobro vladati i razviti građansku državu i vladavinu prava. Srbija je, prema riječima Krivokapića, samo oruđe Rusije i ništa više u ovoj fazi.

„Ali, vidim ovo kao šansu da budemo bolje društvo poslije svega, jer ovo će popraviti one koji su pali sa vlasti, a računam da će i ovi u vlasti proći tu katarzu kakvu je prošla Demokratska partija socijalista, od Miloševićevih saveznika do evropskih snaga“, kazao je Krivokapić.

On je naglasio da je optimista i da će izaći jača kohezija građanske Crna Gore.

„A taj kleronacionalizam, klerofašizam koji se preliva iz velike Srbije u malu Crnu Goru će biti samo mučan… Tako sazrijevaju nacije, i mnogo veće od nas“, kazao je Krivokapić, dodajući da su neke morale proći i fašizam i nacizam da bi sazrele.

„Iako ovi koji gledaju ovo mučno stanje i vraćanje u 90-te to teško podnose. Kad elite nemaju snage da vode putem koji je siguran, a koji ne žele da vide jer je teži, platite cijenu kako sada plaćamo“, naveo je Krivokapić.

On je okarakterisao aktuelni pristup u liderstvu EU kao čembrlenovski pred Drugi svjetski rat, uz napomenu da se, ipak, kreće ka čerčilovskoj.

„I biće mnogi neprijatno iznenađeni, od ovih koji su opljačkali svoje narode, kad ta čerčilovska politika odjednom postane očigledna. Tako da, uz sve ove muke koje su ogromne i prijetnje za BiH i Crnu Goru, mislim da je ovo dio ukupnog sazrijevanja političke svijesti i u EU i na Balkanu i NATO-u“, dodao je Krivokapić.

Turčalo je kazao da je, kao i Krivokapić, u slučaju i Crne Gore i BiH vrlo optimističan, jer su obje države preživjele velike izazove.

„Radi se o prolaznim kategorijama. Ono što je potrebno je snažnija institucionalna svijest onih koji su opredijeljeni, i u jednoj i drugoj državi, prema suverenitetu te države, i onda mislim da ćemo uspjeti riješiti taj izazov koji se postavlja od strane Rusije“, ocijenio je Turčalo.

Prema njegovim riječima, Rusija je predaleko da bi mogla napraviti nešto više od insceniranja i od onog što su pokušali u Crnoj Gori 2016. godine.

„To je opasnost koju Rusija može predstavljati uz pomoć domaćih aktera, ali mislim da će i jedna i druga država izaći na pravi način iz ove priče“, dodao je Turčalo.

Na pitanje koje su to linije i načini uticaja Rusije na Zapadnom Balkanu i koji je njihov doseg, on je odgovorio da ta država, uz vrlo malo investicija i vremena, ima na raspolaganju zvanične institucije i političke strukture preko kojih može vršiti uticaj u cijelom regionu.

„Detektovali smo otprilike četiri grupe preko kojih Rusija vrši uticaj – to su različite veteranske organizacije, ‘kulturna’ i ‘obrazovna’ udruženja, zatim one institucije koje se u političkoj paradigmi vežu sa ovim fenomenom Kosova i entiteta Republika Srpska“, rekao je Turčalo.

Postoje, kako je ukazao, i organizacije koje se direktno podržavaju i finansiraju iz Rusije, kao neke vrste isturenih ruskih agentura.

Krivokapić je, odgovarajući na pitanje kako vide trenutni uticaj Rusije na društveno-političke odnose u Crnoj Gori i koji su ključni medijumi širenja tog uticaja, kazao da se agenture suštinski ne mijenjaju od kada datiraju diplomatski odnosi te države i Crne Gore, već se mijenja samo mutatis mutandis i pomalo modeliraju elementi tog uticaja kako se modernizuje čitav sistem mogućih uticaja.

On je rekao da je čak i Evropska unija (EU) u rezoluciji o stranim uplitanjima u demokratske procese, koju je Evropski parlament usvojio 2022. godine, navela rusku crkvu kao element podjela na Balkanu i Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) kao ključno oruđe.

„Uticaj Rusije dominantno ide preko parapolitičke organizacije, ustvari u Crnoj Gori direktno antidržavne organizacije, kao što je SPC, koja je lojalnija Rusiji nego Srbiji, ako je u Srbiji na vlasti neka prozapadna vlast“, kazao je Krivokapić.

Kako je dodao, dok su autokratije, despotije i kriminal na vlasti, koji neizbježno ide sa autokratijama, promjena neće biti.

Prema njegovim riječima, taj uticaj nije maligan, on je strahovito opasan, jer ide sa kriminalom.

„Kriminal investira u političke partije, koje onda dolaze do vlasti i rade ovo što se dešava na Balkanu“, pojasnio je on.

„Da li je to start-up Srpska napredna stranka, da li su to startup-ovi u Crnoj Gori, manje je važno. Da li će to u BiH biti neko drugi, moguće i u Hrvatskoj i Sloveniji neko treći i četvrti, Sjevernoj Makedoniji neko peti, šesti, ali to je obrazac“, naveo je Krivokapić.

On je kazao da je jasno da su slabe države, koje se još teško obračunavaju sa klasičnim, a kamoli kriminalom koji ima političku, logističku, obavještajnu i svaku drugu podršku, pred ozbiljnim bezbjednosnim problemima.

Međutim, kako je rekao, oni koji znaju izvorni dio građanske Crne Gore, znaju i da je to rješiv problem.

„Ako me pitate kako bismo brzo rješili stvar, daću predlog – neka ponude status svjedoka saradnika Milu Božoviću, pa će on reći koga je sve isfinansirao iz aktuelne vlasti da postanu partije i postanu vlast, i u dogovoru sa kim je to uradio“, naveo je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, zapadne demokratije imaju jedan vid poštene naivnosti. „Oni ne mogu da vjeruju da ako imate sud, tužioca, obavještajne službe da će baš svi ti sistemi podleći pod neki strani uticaj i da će svi biti preuzeti. Ali je tako, nažalost, na Balkanu poslije razbijanja države“, dodao je Krivokapić.

„Ovo što je nastalo na Zapadnom Balkanu još nijesu države u punom značaju te riječi, jer da biste imali državu, pravda treba da bude njen temelj. Ovo su nekad (bile) zarobljene države od domaćih vlasti, a sad su to već porobljene i zarobljene države, kombinacijom domaće vlasti koja vrši neku poharu i spoljne koja vrši porobljavljanje preko tih kriminalizovanih vlasti“, ocijenio je Krivokapić.

On je rekao da je stara i poznata teza da ako nekoga interesuje autokratija, on ide i u korupciju, i onda ne može ići na zapad.

„Vi ako ukradete milijardu, dvije, tri, kakve su procjene u našem susjedstvu da su neke autokrate ukrale za sada, onda vi ne možete ići na zapad, vaš prirodni put je na istok među despotije“, dodao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, te naivnosti koje nekad postoje „da ćete ih odobrovoljiti time što ćete ih pustiti da malo više ukradu da bi malo više kooperirali oko nekih drugih stvari“, plaćaju narodi, bezbjednost i u konačnom euroatlantsko partnerstvo i EU.

Turčalo je, odgovarajući na pitanje zbog čega Moskva strahuje od ulaska Zapadnog Balkana u EU, kazao da je bilo naivno vjerovati na početku da je Rusija suprotstavljena samo NATO integracijama.

On je dodao da je prije desetak godina tvrdio da je Rusija suprotstavljena i evropskim i NATO integracijama, i da se to pokazalo kao tačno.

„Na istoj liniji govora ambasadora Rusije u Crnoj Gori je i ambasador Rusije u Srbiji, koji je ranije bio ambasador u BiH, a koji je, kada je BiH dobila kandidatski status, rekao da je to opasan put za BiH“, naveo je Turčalo.

Kako je rekao, velika prilika za BiH bi bila kada bi se konačno priznalo da dio vlasti iz entiteta Republika Srpska ne želi evropske integracije i da bi onda imali čistiji politički teren.

On je ocijenio da je, u suštini, EU manje-više talac same sebi i nesposobnosti da preraste u geopolitički entitet, ali da postaje svjesna toga da je proširenje geopolitička nužnost.

„Što znači da ćemo vjerovatno za dvije, tri decenije imati tu svijest da je potrebno, ukoliko zaista želi da djeluje kao geopolitički akter, da se ponaša geopolitički“, naveo je Turčalo.

Prema njegovim riječima, EU to, nažalost, ne uspijeva i to je razlog zbog kojeg, kada se radi o terenu u BiH, pa i regionu, vrlo često gubi.

„I gubi primarno i zbog toga što teško uspijeva da izađe izvan tog tehnokratskog pristupa, jer ono što je bitno u regionu je da u nekom trenutku koristite i geopolitiku emocija“, kazao je Turčalo i ukazao da je to Rusija sjajno koristila u Crnoj Gori, Srbiji i ostalim zemljama regiona.

„I vidimo da suštinski i sama EU mora početi razumijevati da Zapadni Balkan u nekim segmentima malo drugačije funkcioniše, i da treba gledati na Zapadni Balkan i iz perspektive Zapadnog Balkana, ne samo i isključivo iz perspektive Brisela“, poručio je Turčalo.

Upitan da prokomentariše anketu Međunarodnog republikanskog instituta, prema kojoj 19 odsto ispitanika, crnogorskih građana, kao najveću prijetnju, od navedenih država, vidi Sjedinjene Američke Države (SAD), on je kazao da politički diskurs proizvodi realnost, iako se često misli suprotno – da realnost oblikuje diskurs.

On je ocijenio da danas „Crna Gora u svojoj vanjskoj politici odstupa od svoje vanjske politike“.

„Evo, glasanje u Savjetu Evrope. Vidjećemo kakvo će biti ponašanje prema Rezoluciji u Generalnoj Skupštini Ujedinjenih nacija“, naveo je Turčalo.

Sve su to, kako je kazao, indikatori da postoji jedna vanjska politika na papiru i jedna koja se stvarno realizuje.

„Kao što je gospodin Krivokapić rekao, a ja to malo drugačije ilustrujem, nikad preko istoka ne možete doći na zapad. Ovi koji su ušli duboko u te strukture i koji duguju svoju poziciju istoku, zapravo ne žele da idu prema zapadu“, dodao je Turčalo.

Na pitanje da prokomentariše nezainteresovanost premijera Milojka Spajića da odreaguje na izjavu ruskog ambasadora u Crnoj Gori, Krivokapić je kazao „da nije nezainteresovan, nego ne smije da se oglasi“.

„Znate, kada predsjednik Vlade ne smije da kaže ništa sinu čovjeka koji je na crnoj listi SAD-a, to je sve. Ako ste mogli Rusiji reći ‘ne’ kada je narod umirao od gladi, a sada sinu odlazećeg predsjednika Republike Srpske odćutite, to govori sve“, rekao je Krivokapić.

(Antena M)