Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, danas je, 3. decembra, održao konferenciju za medije nakon dvodnevnog zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC).

Pokazavši dokument koji su dobili svi članovi Odbora PIC-a, a koji se odnosi na Dejtonski sporazum i njegovu provedbu, istaknuo je kako je tokom ova dva dana istaknuto da je „pred nama još uvijek puno posla, razgovarali o smo u tom kontekstu šta su sljedeći koraci i teme i pitanja na kojima trebamo raditi u budućnosti.“

Usaglašen stav

„Znamo da još uvijek nije sve završeno, ali ovaj sastanak koji je počeo jučer, a danas završen, je zapravo bio sastanak gdje smo vrlo uspješno razgovarali s predstavnicima Parlamenta BiH, CIK-a, predstavnicima nevladine organizacije Pod lupom, s predstavnicima OSCE-a, međunarodnih finansijskih institucija, EUFOR-a, NATO-a, Vijeća Europe, vodećim šefovima međunarodnih organizacija…

Usgalašen stav svih učesnika jeste da je BiH postigla značajan napredak u proteklom periodu, ali je pred nama i dalje puno posla.“

Neka od pitanja koja su se našla ‘na stolu’ bila su državni budžet za 2026, rješavanje pitanja državne imovine i uvođenje tehnologija u izborne procese koje će osigurati integritet samih izbora, zatim nezadovoljavajuća situacija u pogledu BHRT-a i finansiranja… Ipak, jedno od najvažnijih je da je neophodno postići napredak na putu koji je izabrala sama BiH, a to su euroatlantske integracije.

„Nadam se da će lideri u BiH, u predstojećim daninma, poduzeti neophodne korake koji će omogućiti konačno otvaranje pregovora BiH o pridruživanju EU. Nadao sam se da ću, zajedno s vama, vidjeti da je jučer Vijeće ministara BiH odlučilo i usvojilo dva neophodna zakona i odluku o glavnom pregovaraču, međutim to nije uspješno završeno jučer i nadamo se da će biti završeno sljedeće sedmice“, kazao je Schmidt.

Veli visoki predstavnik kako UO PIC-a i dalje podržava BiH, njene institutucije, te da su svi svjesni kako lokalni političari moraju preuzeti veću odgovornost, „pa smo ih u tom smislu pozvali da pokažu praktične akcije da su opredijeljeni za ovaj cilj.“

„U proteklim mjesecima vidjeli smo da se stvari mogu poboljšati, da imamo snažne institucije, a, vidjeli smo da ima nekog prostora da se ide u pravcu stabilnosti i bolje pripreme terena za investicije što bi osiguralo bolje šanse za sve građane u okviru europske integracije.

Razgovarali smo intenzivno o Dejtonu, o Dejtonu danas, o Dejtonu budućnosti, dosta se detaljno razgovaralo o tome. Svi razgovori bili su vrlo uspješni, razgovori vođeni jednim jednoglasnim stavom da se nakon 30 godina moramo više okrenuti lokalnim zvaničnicima koji će sami donositi odluke i potrebna nam je neometana tranzicija iz Dejtona na europske integracije, a da tranzicija ne smije dozvoliti postojanje bilo kakvog vakuuma. Dobili smo domaću zadaću koju moramo uraditi. PIC se, kao što znate, sastaje svakih šest mjeseci i nadam se ćemo za 6 mjeseci moći reći da je puno toga poboljšano.“

Osnova Aneksa 10

Stava je i da nećemo dugo čekati na prijedlog budžeta za 2026. godinu, te da će se u okviru toga doći do rješenja za BHRT. Naglasio je da je vrlo optimističan da će do toga doći s nivoa Parlamenta.

Na novinarsko pitanje da li SAD podržavaju OHR i poziciju visokog predstavnika, odnosno bonske ovlasti, Schmidt je odgovorio:

„Osnova Aneksa 10. ostaje, imao sam plodonosne razgovore sa američkom delegacijom. Oni znaju situaciju na Balkanu i u ovoj zemlji. Mi svi smatramo da je budućnost BiH na internom planu, nije da visoki predstavnik radi svaki dan i dugoročno. Slažemo se da držimo opcije otvorenim, tako da mogu reći da sam dobio popriličnu podršku po pitanju buduće saradnje.

EU će obaviti svoj dio, ja ne govorim o intervencionizmu, ali će zahtjevi biti visoki. Ako vidite zakon o VSTV-u koji je urađen prije 20 godina i zakon o sudovima, rekao bih da međunarodni odnosi uključuju i saradnju i zahtjeve koje treba ispuniti.“

Na dodatno pitanje o državnoj imovini, visoki predstavnik je odgovorio:

„To pitanje blokira razvoj BiH, želimo da otvorimo zemlju investicijama. Vidjet ćemo da sljedeći put sjednemo i da vidimo šta se može uraditi da državna imovina bude iskorištena za investicije. To ću pitanje uputiti načelnicima i gradonačelnicima, da znaju da nisu sami i da mogu uputiti zahtjev za pomoć Parlamenta dok se ne nađe konačno rješenje.“

(Radio Sarajevo/foto: N1)