Polovina varaždinskih srednjoškolaca smatra da je Hrvatska pobedila u Drugom svetskom ratu, a polovina da je izgubila, što je samo jedan od pokazatelja novog istraživanja koje smatra da oni uglavnom znaju osnovne informacije o fašizmu, antifašizmu i Holokaustu, ali da složenije ne razumeju tako dobro.

Autor ističe da su učenici u prvom delu ankete, u kojem je trebalo da odaberu jedan od tri odgovora, u 82 posto slučajeva znali šta je fašizam i ko je od ponuđenih istorijskih osoba fašista.

Takođe, 95 učenika zna šta je antifašizam, a 81 posto ih ispravno određuje ko je od ponuđenih osoba antifašista. Međutim, istraživač uočava da 38 posto varaždinskih srednjoškolaca ne prepoznaje simbole antifašizma. Njih 24 posto, naime, smatra da je to stilizovano slovo U, a 14 odsto kukasti krst, dok 36 odsto ne zna da je ustaštvo bilo fašistički pokret.

Gotovo svi učenici (99 posto) znaju da je Jasenovac bio najveći koncentracioni logor u NDH, a niko nije odgovorio da u NDH nije bilo logora.

Njih 91 posto točno su odgovorili šta je Holokaust, pa autor zaključuje da su varaždinski srednjoškolci upoznati i razumeju stradanja Jevreja i drugih naroda u koncentracionim logorima koje su uspostavile vlasti NDH.

Međutim, u drugom delu, gde se ispitivalo mišljenje učenika, došlo je do odstupanja koja pokazuju da deo srednjoškolaca ne razume događaje u Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata.

Više od trećine ispitanika nije dalo zadovoljavajuće odgovore na izjavu da su “Ante Pavelić i ustaški pokret odgovorni za osnivanje koncentracionih logora u NDH te za progon i ubijanje Jevreja, Srba, Roma, politički nepodobnih Hrvata i drugih disidenata vlasti NDH”. Njih 25 posto nije se moglo odlučiti, pet posto se delomično ne slaže, a pet posto se u potpunosti ne slaže s tom tvrdnjom.

Što se tiče pozdrava Za dom spremni, 46 posto varaždinskih srednjoškolaca smatra da je to ustaški pozdrav, a osam posto da nije.

Učenici su u odgovorima bili neodlučni na tvrdnju da je “ustaštvo rezultat želje Hrvata za samostalnom državom” – 35 posto ih nema o tome stav, a jednako toliko ih se donekle slaže s ponuđenom tvrdnjom.

Na pitanje je li po njihovom mišljenju Hrvatska izgubila ili dobila u Drugom svetskom ratu, ispitanici su dali oprečna mišljenja: 51 ih smatra da je Hrvatska izgubila, a 49 posto da je pobedila.

Vladimir Huzjan sa Zavoda HAZU u Varaždinu sproveo je anketu među 356 učenika iz devet od ukupno 11 srednjih škola u Varaždinu. Anketa je deo obeležavanja 80. godišnjice progona Jevreja u Varaždinu. Nastala je na predlog Zavoda za znanstveni rad HAZU, pod pokroviteljstvom Varaždinske županije, Grada Varaždin i javnih ustanova u gradu, a objavljena je u novom broju naučnog časopisa Review of Croatian History.

Zašto je Hrvatska pobedila /izgubila?

Autor je zatražio učenička objašnjenja o tome zašto je Hrvatska pobedila u Drugom svetskom ratu, odnosno izgubila ako tako misle. Izdvojio je po deset odgovora, od kojih se ovdje predstavljaju neki.

Na pitanje zašto je Hrvatska pobedila, neki su kazali: “pobedila je zbog partizanskog pokreta koji je nastao u Hrvatskoj”, “zato što se između dva zla biralo manje zlo, odnosno komunizam na čelu s Titom, koji bi, da nije počinio neke zločine, bio jedan od najpoznatijih ljudi u istoriji Hrvatske”, “zato što se na neki način uspela osloboditi fašizma i nacizma i uspela je vratiti neke otete prostore”, te “zato što je odlučila stati na stranu saveznika koji su se borili protiv nacizma i fašizma”.

Među 10 odabranih objašnjenja učenika zašto je Hrvatska izgubila u Drugom svetskom ratu nalaze se i ova: “zato što je najveći deo Hrvatske pripao NDH koja je bila na Hitlerovoj strani i ta je strana izgubila u ratu”, “izgubila je jer su nakon rata i partizani činili određene zločine, a stanovništvo se masovno iseljavalo iz Hrvatske i bila je u gospodarskom kolapsu”, “zato što smatram da su brojne žrtve koje su bile posledica ustaškog delovanja najveći gubitak svake pobede”, te “zato što ni nakon Drugog svetskog rata nije dobila neovisnost kakvu je želela”.

Možemo reći da srednjoškolci usvajaju gradivo iz školske lektire, ali na njihova mišljenja i stavove utiču i drugi izvori kao što su porodica, prijatelji, savremeni internet mediji itd, kaže autor i zaključuje: Varaždinski srednjoškolci na nekim su primerima pokazali koliko.

(N1/Hina)