Skip to main content

Čanak: Dejtonska podjela BiH nanijela je štetu stabilnosti regiona

Jugoslavija 01. нов 2019.
4 min čitanja

Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak jedan je od najvećih kritičara društveno-političkih prilika na prostoru bivše Jugoslavije, a u razgovoru za Klix.ba iznio je svoj stav u smislu da je dejtonska podjela BiH nanijela više štete nego koristi, kako stabilnosti naše zemlje, ali i cijelog regiona.

„Dok se tačno ne bude znalo ko je adresa u Bosni i Hercegovini, na način da jedan član predsjedništva ne sabortira sve ostalo i dok se ne prestane po svaku cijenu insistirati na nacionalnom, a ne građanskom reprezentovanju, vi ne možete imati nikakvu funkcionalnost koja može biti primjerena 21. vijeku. To je slično kao što mi u Vojvodini imamo šest službenih jezika, uz ideje da se o upotrebi jezika razgovara u nivou koliko ima onih koji govore taj jezik. Onoga trenutka kada vi vežete pravo za broj, onda je posao protivnika samo da smanji broj iseljavanjem i slično. Tada vi crtate kako da se provodi etničko čišćenje u cilju provođenja političkih rezultata. To je jednostavno, po mom mišljenju, duboko pogrešno“, smatra Čanak.

Odnosi između BiH i Srbije

Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije, on je naveo da oni u ovom trenutku ne mogu biti drugačiji, s obzirom na izrazito komplikovano unutardržavno stanje.

„Vi u Srbiji imate neriješeno pitanje s Kosovom, a ono je prije svega neriješeno zbog toga što ga niko ne postavlja. Svi kažu da riješimo ‘kosovski čvor’, ali šta je on? Koji je dio nejasan? Niko neće da nazove stvari svojim imenom, jer vi na Kosovu imate jednostavnu situaciju – to je dio ili prostor na planeti Zemlji na kojem žive neki ljudi koji hoće da se samoorganizuju u svoju državu i koji su to i uradili. Imate državu koja je u nekoj prošlosti od prije 100 godina sabljom osvojila taj prostor, a sada ga izgubila bombama, pa se neko čudi šta se desilo. Pa ništa se nije desilo što već nismo vidjeli. Kakvo historijsko pravo? Ako bismo krenuli po njemu, kakve veze ima Vojvodina sa Srbijom, ili u krajnjoj liniji Dalmacija sa Hrvatskom. Kada tako krenete doći ćete do hiljadu drugih odgovora koji nisu prijatni nijednim ušima na Balkanu“, naglašava Čanak, koji navodi da je danas pravo pitanje ko je nosilac suvereniteta Balkana – čovjek ili neka imaginarna tvorevina nazvana narod?

Odnos Milorada Dodika i Aleksandra Vučića ne ocjenjuje saradnjom, već inputiranje Dodika od Vladimira Putina u politiku Srbije.

„Nemojte zaboraviti da nije Vučić izmislio Dodika, nego je on bio aktivan i u kampanjama Borisa Tadića i svih prije njega. Ovdje je u pitanju pokušaj stalne destabilizacije Balkana i paljenja požara da bi im Rusija mogla biti vatrogasac i to je cijela priča. Jer, ako Rusija nije vatrogasac kakva je onda njena uloga na Balkanu, a ako nema požara šta će vatrogasci“, mišljenja je zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Toksično stanje na području svih zemalja regije dovelo je do toga da građani odlaze glavom bez obzira u razvijenije evropske zemlje. Čanak kaže da mu je najbolji odgovor na pitanje zašto mladi odlaze dao njegov 20-godišnji sin.

„On mi je prije nekoliko dana rekao: ‘Znaš, ja ako dobijem neku ponudu otići ću odavde jer se ovdje ne može uspjeti, ali i ako uspiješ uspio si u Srbiji. Pa kakav je to uspjeh.’ Onda sam shvatio da mlade generacije s punim pravom postavljaju pitanje: ‘U čemu ja mogu da uspijem i da li ja kada uspijem želim biti kao ovi koji su ovdje uspješni?’ Oni ne žele biti takvi, jer mi imamo marginalne grupe uspješnih sportista koji postižu svjetske uspjehe, ali oni su samo odavde, a uspjehe su postigli na drugim mjestima. A kod onih koji su ovdje uspjeli vidiš nepismenost, prostakluk, laž, prevaru i varljivi sjaj ratnih profitera. Mladi ljudi to neće“, nastavlja Čanak.

Mišljenja je da pravda i pravo ne smiju biti selektivni, što je nasuprot praksi na prostoru cijelog regiona, gdje postoje povlašteni koji mogu kršiti zakon i nepovlašteni koji to ne mogu.

„Akcija Oluja je otjerala 300.000 ljudi po nekim izvorima, a po nekima 200.000, ali mi je odvratno da se cjenkam po broju unesrećenih. Ali, recimo, neka je 200.000, a od 2012. do danas u Srbiji je otišlo 600.000 ljudi. Dakle, tri Oluje i niko nije ništa rekao, nego, kao šta da uradimo da ostanu? Pa napravite državu u kojoj će se uspjeh brojati, a ne onu u kojoj su najpopularnije kojekakve osobe sa društvene nemargine, taloga, ogrezle u korupciju i prostituciju, kojima glavnu medijsku prisutnost daju kojekakvi reality programi i slično. Dozvoliti da vam reality kreira društvenu svijest, uime slobode medija, je isto kao dozvoliti trgovinu heroinom, uime slobode tržišta. Ima razloga zbog čega neke stvari nisu legalne i zato je kriminalizacija svega toga nešto od čega se mora početi“, kaže Čanak za Klix.ba.

Kaže da je teško u dvije riječi reći kuda to Srbija danas ide, jer su pred njom mnoge raskrsnice, uz veliko previranje sa nepoznanicom gdje će je ono dovesti.

„S jedne strane je napravljeno mnogo pomaka prema Evropskoj uniji, a s druge su potpisivane određene saglasnosti sa euroazijskom opcijom. Također, postoji želja za poboljšanjem odnosa sa svim susjednima, ali i vrlo glasni glasovi koji pretenduju na teritorije susjeda, koji se ne suzbijaju dovoljno energično da bi se vjerovalo u to da se država zaista misli s njima obračunati“, dodaje Čanak.

Navodi da mu je manje bitno koliko su zemlje regiona daleko od Evropske unije, jer mu je mnogo važnije koliko su daleko jedna od druge.

„To sa Evropskom unijom je relativno jasno – zavisi od njih, a ne od nas. Crna Gora je, naprimjer otvorila sva poglavlja za pristup Evropskoj uniji, pa opet ništa, a postigla je daleko više nego Bugarska i Rumunija kada su primane po hitnom postupku“, naglašava on.

Velika strateška greška Evropske unije

Mišljenja je da Evropska unija sada pravi veliku startešku grešku pričom o tome da se neće širiti dok ne sredi svoje unutrašnje stanje, jer time obeshrabruje proevropske snage na Balkanu.

„S druge strane, ekonomski odnosi su takvi da, recimo Srbija ima skoro 70 posto vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama Evropske unije. Dakle, nije uopšte pitanje na koju stranu je Srbija ekonomski okrenuta, niti ko je najveći donator nepovratnih sredstava. Ali, u političkom smislu postoji veliko putanje zašto bi Rusija, koja traži svoje mjesto pod suncem u političkom smislu te riječi, dozvolila da joj Srbija i Republika Srpska, kao nepotopivi nosači ruskih aviona usred Evropske unije, isklizne iz ruku. Upravo zbog toga Evropska unija griješi prepuštajući Rusiji inicijativu“, smatra Čanak.

Čanka sada posebno interesuje kako će region na nivou državnih rukovodstava poboljšati odnose te kako će napraviti jednu funkcionalnu ekonomsku, kulturnu i svaku drugu saradnju.

„Ipak smo mi u situaciji da bez obzira na to kako ko svoj jezik zove razgovaramo bez prevodioca. Čim je to tako vi ne možete zaustaviti širenje kulture, kazane i pisane riječi te samim tim taj integrativni proces je neumitan, čime malo popustite nametnute granice koje postoje da bi razdvajale prijatelje, a ne neprijatelje. Oni se uvijek dogovore, barem o razmjeni zarobljenika, a prijatelje drže tako da ne mogu ni da se sretnu“, riječi su kojima je Čanak završio razgovor za Klix.ba.

(Armin Kendić, Klix.ba)