Najnovija vijest glasi da je Milorad Dodik kazao kako će, uprkos brojnim najavama o opstrukciji izbora i usvajanju entitetskog izbornog zakona, ova partija ipak izaći na izbore koje će organizovati Centralna izborna komisija BiH. Ovime je i zvanični proglesio kapitulaciju svog projekta uvođenja paralelnog izbornog zakona na nivou entiteta!

Tako će u entitetu Republika Srpska sasvim sigurno lokalni izbori biti sprovedeni po važećem Izbornom zakonu BiH, kojeg je nametnuo Christian Schmidt.

Podsjetiću vas, ni vlast ni opozicija u bh. entitetu ne priznaju visokog predstavnika, šta god to značilo, niti priznaju, po vlastitim izjavama, njegove “nametnute izborne zakone”.

RIK ‘pao’ na lokalu

Paralelni izborni zakon kojeg je donijela skupština RS-a trenutno se nalazi pred Ustavnim sudom RS-a, nakon što su Bošnjaci uložili veto, a po okončanju Skupštine RS-a, koja je Zakon donijela mimo svojih ustavnih nadležnosti.

Ali, konkretne direktive koje je donio Dodik preko svog SNSD-a da se formira RIK (Republička izborna komisija RS-a), kao pandan CIK-u, brzo su pale u vodu i ne sprovode se u realnosti.

Umjesto ostavki u CIK-u kako je naložila Vlada RS-a, gradovi u RS-u traže saglasnost CIK-a za imenovanje novih članova u lokalne izborne komisije. A što će reći da su lokalne zajednice otkazale poslušnost Dodiku i njegovoj klici na entitetskoj i državnoj vlasti. I to ne bilo koji gradovi. Prnjavor i Bosanska Gradiška, uporišta SNSD-a, su se pobunila i zatražila od CIK-a BiH saglasnost za imenovanje novih članova u lokalne izborne komisije. I da se razumijemo, ovo se desilo početkom mjeseca, što će reći da lokalnim zajednicama nije palo na pamet da se upuštaju u Dodikovu avanturu dvovlašća i rizika da se izbori ili ne održe ili da lokalne zajednice budu pojedinačno sankcionisane.

Tako je na sjednici Centralna izborna komisija BiH dala saglasnost na odluku Skupštine grada Gradiška za imenovanje Nataše Savić kao člana Gradske izborne komisije Gradiška, a saglasnost CIK-a za imenovanje članova Gradske izborne komisije tražila je i Skupština grada Prnjavora i CIK je tu saglasnost dao za imenovanje tri člana.

Raskol sa Dodikom ili igrokaz lokalnih zajednica?

Pa se iz svega mogu iščitati dva scenarija: Ili je zaista došlo do raskola na relaciji Dodikova centrala – lokalne podružnice ili je zapravo sve fingirano, kako bi onda i Dodik sa svojim emisarima imao razlog da prihvati Schmidtov Izborni zakon na nivou entiteta uz konstataciju da su to lokalne zajednice željele.

Ali nisu samo lokalne zajednice one koje su na ovaj ili onaj način okrenule leđa Miloradu Dodiku, to je, kažem, uradila i opozicija. Nakon SP-a (Socijalistička partije) i SDS je najavio da se prijavljuje na izbore po pravilima Centralne izborne komisije BiH.

Doduše, opozicija se i prije lokalnih zajednica prva “slomila“ glede Izbornog zakona, shvativši da bez primjena istog, kao cjelovitog akta na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, nema budućnosti tim i takvim političkim strukturama. Kako vidimo, riječ je o sitnostranačkim opozicionim interesima, ali su oni ovaj put na strani razuma.

“Po ovom važećem zakonu koji je nametnut, čije nametanje nismo podržali kao stranka, naravno da ćemo učestvovati jer bi sve drugo bilo kontraproduktivno i samo mogućnost produbljivanja krize i predaje unaprijed. To SDS ne može sebi dozvoliti. Bez obzira kakva su izborna pravila, a smatramo da i ova i neka druga pravila ne obezbjeđuju integritet izbornog procesa”, poručeno je iz SDS-a.

Treba kazati da je ovoj političkoj partiji ugašen tekući račun odlukom Agencije za bankarstvo i da se ista nalazi pred bankrotom i (ili) gašenjem. Treba se ljudski zapitati, kako partija sa tolikim brojem članova osuđenih za ratne zločine (od Karadžića, Krajišnika, Plavšićeve pa dalje) uopšte postoji i kako nije sprovedena lustracija nad njom, ali je to već pitanje za neki drugi tekst. Uglavnom, današnjem rukovodstvu ove političke partije, kako se čini, ne pada na pamet da uđe u avanturu dvovlašća ili anarhije sa Dodikom i ekipom iz SNSD-a.

Podsjećanja radi, predsjednik SP-a Petar Đokić, inače odani Dodikov saveznik, naveo je da će njegova stranka u Brčkom izaći na izbore po “nametnutom Izbornom zakonu”, Christiana Schmidta.

“ …ni u kom slučaju ne možemo se dovesti u situaciju da nemamo izbore i da ne učestvujemo na izborima”, prelomio je Đokić.

A to je najbolnije po Dodika, jer za razliku od SDS-a, koji jeste deklarisana opozicija sa ili bez znakova navoda, SP je klasični Dodikov satelit, pa se i ovo može tumačiti ili kao izdaja ili kao predstava za narod po obrascu lokalnih biračkih odbora iz Prnjavora i Bosanske Gradiške.

Laktaši protiv Dodika?

Ali, zapravo ni ovo nije najveća izdaja koju je Dodik doživio ovih dana glede nepoštovanja njegove odluke o negiranju Izbornog zakona. Naime, u Dodikovim rodnim Laktašima jednom od najtvrđih uporišta SNSD-a, itekako računaju na sredstva CIK-a.

Rebalans budžeta usvojen je prošle sedmice, a tim rebalansom planiraju dodatnih 110 hiljada KM upravo od CIK-a.

Taj iznos namjeravaju potrošiti, pogađate, za sprovođenje lokalnih izbora u oktobru ove godine.

Gradonačelnik Laktaša koji je jedan od potpredsjednika SNSD-a, za N1 se pravda da je zakonska obaveza lokalne zajednice da prihvati sredstva CIK-a i obezbijedi finansije za održavanje izbora.

Konkretnije: “Nije to nešto što mi želimo ili ne želimo, odustajemo od bilo čega ili ne odustajemo. Naša zakonska obaveza je da uvrstimo sredstva za sprovođenje izbora, planska, planom da predvidimo sredstva za sprovođenje izbora.”

I ovdje je stvar kristalno jasna, ako se prihvate (a hoće) sredstva namijenjena CIK-u, posve je logično i očekivano da se i sami izbori sprovedu po direktivama CIK-a tj. onako kako je visoki predstavnik naredio.

Na koncu, ni sama vlast do Dodikove objave nije bila posve sigurna hoće li izlaziti na izbore poštujući nametnuti Izborni zakon ili će ući u opasnu avanturu paralelnog izbornog sistema koji više podsjeća ma Martićevu nelegalnu tvorevinu SAO Krajinu, nego li na nešto što dolikuje normalnim izbornim sistemima.

Da je situacija mračna za Dodika i njegove političke satelite, potvrdila je i izjava Nenada Stevandića, čovjeka koji je postao desna ruka laktaškog autarha dolaskom na mjesto prvog čovjeka entitetske Skupštine. Naime, Stevandić je izjavio da će odluku Centralne izborne komisije BiH o sprovođenju lokalnih izbora u BiH razmatrati političke partije koje čine vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj.

Od prijetnji do pomirljivih tonova

Pa je tako Dodikova vladajuća koalcija od prijetnji lokalnim Izbornim parazakonom došla do toga da ili šuti ili pomirljivim tonovima objašnjava kako se “još ne zna šta će biti“ ili čeka Dodikovu objavu.

Sad je stvar jasna – i Dodik, i njegovi politički partneri, i opozicija, i lokalne vlasti će postupiti jedino kako mogu, dakle sprovodeći Izborni zakon koji je nametnuo visoki predstavnik. A što će kazati da su svi entitetski zakoni, a koji nisu usaglašeni sa zakonima države Bosne i Hercegovine zapravo tigar od papira i vrlo lako mogu pasti u vodu i biti oboreni. Izborni zakon je najbolji pokazatelj za ovu tvrdnju.

A svi politički akteri iz entiteta Republika Srpska su između Dodika i svoje političke budućnosti kao dlanom o dlan izabrali svoju budućnost zaobilazeći Dodika.

A Dodik je kapitulirao riječima:

“Republika Srpska je krenula da donese svoj izborni zakon da bi sprovela izbore i očekivali smo da će to ići brže. Sada imamo veto u Vijeću naroda RS-a i to nas sprečava da postupimo po tom zakonu…“

Ovo je prvi veliki Dodikov poraz na unutrašnjem planu i predstavlja početak rušenje neustavnih lokalnih zakona, koji su i doveli zemlju na rub cijepanja.

(Al Jazeera Balkans)