Situacija u Ukrajini se zaoštrava, a pregovori između SAD-a i Rusije ne napreduju. Većina svjetskih medija, kao i američki i zvaničnici NATO-a danima upozoravaju da se Rusija sprema na invaziju, što zvanična Moskva demantuje.

O odnosima SAD-a i Rusije, kao i o mogućoj agresiji na Ukrajinu i njenim eventualnim reprekusijama na Zapadni Balkan, razgovarali smo sa analitičarem i stručnjakom za Rusiju i Istočnu Evropu Janušem Bugajskim.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin pojačava agresiju koja je počela zauzimanjem Krima i djelova Donjecka 2014. godine, ocijenio je Bugajski.

On je naveo da, iako Rusija već dugi niz godina pokušava da potkopa ukrajinski suverenitet, Ukrajinci su odlučni da održe svoju nezavisnost, a većina stanovništva podržava članstvo u NATO-u. Iako je predsjednik Putin odlučan da izvrši veći pritisak na Ukrajinu, niko ne zna kako će se to tačno odigrati.

“Ako pogledate širu sliku, izgleda kao da je Putin spreman za punu invaziju. Možda je to vrsta pritiska da se izvuku ustupci od Ukrajine. Ako Rusija vojno uđe u Ukrajinu, mislim da će to biti ogromna greška za Putinovu administraciju”,navodi Bugajski.

Bugajski je istakao da pregovori između SAD-a i Rusije oko situacije u Ukrajini u stvari nijesu pregovori, zato što su Putin i ‘njegovi ljudi’ iznijeli niz neprihvatljivih zahtjeva, uključujući raspuštanje NATO-a duž istočnog krila i onemogućavanje ulaska država u taj vojni savez. Ovi zahtjevi su, kaže Bugajski, u suprotnosti sa Vašingtonskim sporazumom.

“To je bio promašaj. Putin i njegovi ljudi su to znali, ali su morali da puste ‘spin’ o pregovorima kako bi izgledalo kao da pružaju ruku i da brinu zbog širenja NATO-a. To je više izgovor kako bi Putin mogao da kaže, ‘Amerika nije slušala, nije pregovarala sa dobrom namjerom, stoga nemamo drugog izbora do da napredujemo vojno”,kazao je Bugajski.

Evropska unija je, ocjenjuje Bugajski, pokazala da je konglomerat različitih zemalja bez prave kohezije i sa slabom spoljnom politikom. Velika Britanija, koja snadbijeva Ukrajince protivtenkovskim projektilima, pokazala se više evropskom od više zemalja Evropske unije koje tvrde da su veliki Evropljani. Uključujući Njemačku.

“Britanci moraju da obilaze Njemačku, da lete u Poljsku kako bi isporučili oružje Ukrajini. Njemačka, naime, ne dozvoljava da se njen vazdušni prostor koristi za vojnu opremu, što je zaista jadno. Njemački vazdušni prostor decenijama je korišćen za vojnu opremu NATO-a u cilju odbrane Njemačke. Sada Njemačka nema ni pristojnosti ni strateške vizije da pokuša da pomogne evropskoj zemlji”,smatra Bugajski.

Uloga Njemačke ne samo da nije konstruktivna, već je i regresivna, jer pomaže Vladimiru Putinu, smatra Bugajski. On očekuje da će spoljna politika nove vlasti u Njemačkoj biti slabija nego ona Angele Merkel. Od tri stranke u njemačkoj vladajućoj koaliciji, Zeleni su, kako ističe Bugajski, najglasniji u odbrani Ukrajine i imaju najbolji odnos prema Rusiji. Međutim, najveći partner u vladajućem savezu, Socijaldemokratska partija na čelu sa kancelarom Olafom Šolcom, poznata je po svojoj proruskoj poziciji i plaši se bilo kakvog sukoba s Moskvom.

“Socijaldemokrate bi radije ustupile djelove Ukrajine Rusiji kako bi obezbijedile mir sa Moskvom nego branile evropske principe. Njemci žele da posluju kao i obično. Nekadašnji socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder, podsjećam, je član Odbora u ruskoj energetskoj kompaniji Gazprom. Jedan broj njemačkih zvaničnika u iskušenju je da dobiju angažmane u ruskim kompanijama. Ovo njemačko-rusko partnerstvo izuzetno je štetno za evropsko jedinstvo, za evropsku bezbjednost i na kraju za transatlantizam. U Njemačkoj postoje glasovi koji se tome suprostavljaju, i koji, nažalost, nijesu u vladi. Nadao sam se da će Zeleni u tom smislu biti odlučniji”, kazao je Bugajski.

Napetost u Ukrajini, ocjenjuje Bugajski, može imati ozbiljne posljedice po situaciju na Balkanu, pogotovo u Bosni i Hercegovini. Kako navodi, nestabilnost na Balkanu mogla bi se iskoristiti za skretanje pažnje sa ruske agresije na Ukrajinu.

“Stanje na Balkanu je prilično sumorno: neriješeni sukob u Bosni i Hercegovini, izazvan velikosrpskim projektom koji promoviše predsjednik Vučić, ima svoje represkusije i u Crnoj Gori. Taj projekat Vučić realizuje pomoću crkve, zatim postojeće koalicione vlade, preko nacionalističkih partija i drugih ekstremno srpskih institucija. Takođe, ova politika onemogućava trajno rješavanje kosovsko-srpskog sukoba, koji Beograd, uz učešće Rusije, očito ne želi da riješi. Bojim se da bi Balkan mogao postati nova žrtva ruskog imperijalizma. Drugim riječima, Putin bi mogao da pokuša da pažnju SAD-a i saveznika od potencijalnog rata u Ukrajini odvrati tako što bi proizveo novi sukob, čak i novi rat na Zapadnom Balkanu. Mislim da je sada glavna meta očigledno Bosna i Hercegovina”,ukazao je Bugajski.

Bugajski smatra da specijalni izaslanik Stejt Diparmenta za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar pravi ogromnu grešku promovišući inicijativu Otvoreni Balkan, koja je, kako ističe Bugajski, nepotrebna, jer ne rješava ni unutrašnje, ni međudržavne sukobe.

“Sve što podržavaju Beograd i Moskva nije dobra ideja. Inicijativa takozvanog Otvorenog Balkana ima za cilj da podigne ugled i ekonomski uticaj Srbije u regionu”, dodaje Bugajski.

Otvoreni Balkan je, smatra Bugajski, vrsta neojugoslovenskog projekta iniciran od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Šokantno je, kaže, da se sa idejom složila Albanija. Motivi albanskih vlasti mogu biti ekonomska, diplomatska i, u krajnjoj liniji, teritorijalna korist, zaključuje Bugajski.

(Gradski.me, foto: N1)