Ekonomija Velike Britanije će prema prognozama objavljenim u srijedu usporiti i rasti za samo 1.4 posto sljedeće 2017., što je značajno umanjena prognoza u odnosu na onu od 2.2 posto predviđenu u martu.

Razlozi za smanjenje rasta su pad investicija i slabija potrošnja konzumenata.

Prema podacima MMF to će biti naslabiji rast u Britaniji od finansijske krize 2009.

Ovi danas objavljeni podaci dio su vladinog prvog plana potrošnje i poreza od kada su građani Ujedinjenog Kraljevstva 23. juna odabrali izlazak iz EU, takozvani Brexit.

Ministar finasija Philip Hammond je najavio plan povećanja minimalne cijene rada, investiciju od 1-4 milijarde funti u nove stambene objekte, te zabranu za posrednike u prometu nekretnina da od rentijera naplaćuju određene naknade.

Cilj blasniranja bužeta već je napušten pa je Hammondov plan ograničen rastućim jazom između prihoda i potrošnje.

On je rekao da odluka da se napusti EU čini „urgentnijom nego ikad našu borbu sa ekonomskim izazovima“.

Očekuje se da će zaduživanje vlade rasti, ali se prema riječima Hammonda, očekuje i da zapošljavanje ostane robusno sa oko 500.000 novih radnih mjesta u narednim godinama.

„Hammond ima veoma težak zadatak pred sobom“ rekla je Fiona Cincotta, analitičarka tržišta City Indexa.

„Postalo je jasno da finansije Britanije nijesu u zdravom stanju za veliku potrošnu ili razmetanje“, ocenila je ona za CNN.

Hammond je rekao da britanska ekonomija mora biti „vrlo čvrsta“ da bi se borila sa izaovima koji je donio Brexit

Izlazak iz EU je britansku valutu funtu koštao pada od 17 posto u odnosu a dolar od 23. juna.

Ekonomija u globalu pokazuje određenu elastičnost. BDP je bolji od očekivanog i iznosi 2.3 posto u trećem kvartalu.

Hammond je potvrdio i da se ukupan bužet ne može dovesti u ravnotežu prije nego što Britanija dobije novi sastav parlamenta. Sadašnjem manadat ističe krajem 2020.

(Slobodna Evropa)