Danas se obilježava Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, i to 33 godine nakon što su građani većinski odlučili da se ova država izdvoji iz krnje Jugoslavije, te proglasi nezavisnost. U dva dana, 29.2. i 1.3.1992. godine nešto više od dva miliona glasača, s izlaznošću od 63,7 posto, ogromnom je većinom glasalo za nezavisnost.

Referendumsko pitanje je glasilo “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”

Nakon izglasavanja nezavisnosti, Bosnu i Hercegovinu priznale su mnoge zemlje svijeta i država je nedugo zatim postala punopravni član Ujedinjenih nacija (UN), kao i brojnih drugih međunarodnih organizacija.

Agresija na BiH

Vrlo brzo nakon održavanja referenduma na Bosnu i Hercegovinu je izvršena agresija. Srpska demokratska stranka je pozivala građane srpske nacionalnosti da bojkotuju referendum, smatrajući da su preglasani, iako u to vrijeme Ustav nije predviđao konsitutivnost unutar jugoslovenskih republika, te je svaka republika imala pravo na otcjepljenje.

Agresija je trajala gotovo četiri godine, a zaustavljena je Dejtonskim mirovnim sporazumom koji je predvidio kraj rata, te dva entiteta unutar države. Iako je godinama poslije toga državni Parlament prenosio određene nadležnosti na državni nivo, u entitetu Republika Srpska čak i 33 godine kasnije institucije ne slave i ne obilježavaju ovaj dan, a u oba entiteta se slažu samo oko obilježavanja Nove godine i Prvog maja.

Zastava je takođe uglavnom neprihvaćena, iako se radi o zastavi koju je nametnuo Visoki predstavnik početkom 1998. godine.

Dan nezavisnosti su čestitali mnogi političari, udruženja, ambasadori i drugi, a ističe se čestitka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Guterresa, naslovljenog na članicu Predsjedništva Željku Cvijanović.

Guterres je istakao važnost nacionalnih praznika ne samo kada se slavi, već i kao šansu za razmišljanje o zajedničkim izazovima, poput globalnog zagrijavanja, ratova, te sve izraženije socijalne nejednakosti.

Zajedno ne dozvolimo da nas neodgovorni političari odvedu u kolektivnu tragediju

U sarajevskoj Vijećnici je 27. februara u organizaciji članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića održan svečani prijem u povodu Dana nezavisnosti, javila je Anadolija.

Govoreći o bosanskohercegovačkoj borbi za nezavisnost, Komšić je rekao kako su vlastite snage koncentrisane u i oko Armije Republike Bosne i Hercegovine, pod vrhovnom komandom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ostale jedini oslonac u borbi za nezavisnost BiH.

“Ne samo da se nije moglo osloniti na međunarodne snage, nego je međunarodni faktor najčešće bio na strani agresora. Tek nakon što je formirana, organizovana i ustrojena Armija RBiH u vojnu snagu sposobnu da izvodi najsloženije vojne operacije i ostvaruje kako taktičke tako i strateške pobjede, kada je postalo jasno da Bosna i Hercegovina neće nestati, i kada je postalo jasno da Armija BiH nesalomljiv faktor, “tek nakon toga smo mogli računati na neki vid pomoći međunarodnih snaga”, poručio je Komšić.

I zato danas, kako je rekao, “ne smije biti nikakve dileme oko toga na koga se u predstojećim izazovima možemo osloniti”.

“Moramo se osloniti na sebe, ali isto tako razgovarati sa svima i sa Istoka i sa Zapada. Razgovarajmo i sarađujmo i sa svima ako će to biti od koristi domovini. Odbacimo sve one tako česte i maliciozne prigovore zbog naših pokušaja saradnje ili uspostavljanja kontakata sa državama koje su nesumnjivo prijateljski nastrojene prema našoj domovini. Nismo dužni nikome da se pravdamo i objašnjavamo”, podvukao je Komšić.

Rekao je kako se eho globalnih promjena i te kako osjeti u Bosni i Hercegovini.

“Stoga ovaj Dan nezavisnosti dočekujemo sa nikad manjim političkim prisustvom stranog faktora u Bosni i Hercegovini. Jasno i glasno se mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH, kao neki konkretan i djelatan mehanizam, više ne postoji. Izbacimo je iz našeg političkog, akademskog i svakog drugog vokabulara, kako bi makar na nivou jezika i misli uhvatili posljednji voz sa savremenim zbivanjima”, rekao je Komšić.

Sami osigurati funkcionisanje institucija

Komšić je dalje upozorio kako će stvarnost koja slijedi biti potpuno drugačija od ove postdejtonske ere koju je BiH preživjela.

“Funkcionisanje države, sistema i institucija, kako znamo i umijemo, morat ćemo osigurati mi sami”, podvukao je.

“Stoga kada govorim o oslanjanju na vlastite snage i kapacitete, ne mislim na puko uzimanje oružja u ruke u odsutnom trenutku, nego mislim na preuzimanje odgovornosti za vlastitu državu. Prošlo je vrijeme u kojem se zbog nefunkcionisanja ove ili one institucije obraćalo stranom ambasadoru. I do sada je to traženje takve dadilje bilo smiješno, ali od sada bi moglo biti pogubno”, rekao je Komšić.

Rekao je i to kako su izazovi BiH i Evrope gotovo isti, te da ako još uvijek postoji nešto što se zove evropski put Bosne i Hercegovine, on je upravo u imperativu da se i Evropa i Bosna i Hercegovina moraju pozabaviti sobom.

“U tom smislu treba nam biti jasno da Bosna i Hercegovina i Evropa, a šta god mislili kada kažemo Evropa, dijele istu budućnost, da ne kažem i ne budem fatalista, dijele istu sudbinu. To bi trebao biti naš najvažniji vanjskopolitički orjentir u budućnosti”, poručio je Komšić, te zaključio:

“Kakvi god izazovi da nas čekali, a jasno je da neće biti laki, siguran sam da će ih Bosna i Hercegovina savladati jer smo mi svoje najteže ispite državnog samopotvrđivanja davno položili, te pokazali svijetu ko smo i šta smo. Ova država ima razlog svog postojanja i opstojanja. Ona je prirodna i društvena cjelina, a ne bilo kakav ideološki ili politički konstrukt nametnut od bilo koga. Ta cjelina, sama po sebi, karakterno i mentalno je specifična, nedjeljiva i neuništiva, kao ljubav bosanskog čovjeka prema domovini, koja traje vjekovima i trajat će dok nas ima”.

Bećirović: Pravo na samoodbranu predstavlja osnovno pravo svake države

Bećirović je rekao kako milioni ljudi koji vole Bosnu i Hercegovinu, u državi i inostranstvu, slijede najplemenitiju ideju – ideju slobode. “To je najjača ideja koju je čovjek ikada imao i koju će imati, sve dok ljudsko društvo bude postojalo”, rekao je.

Dodao je kako stoljeća iza nas to nedvojbeno potvrđuju: “Bosna i Hercegovina je trajna međunarodnopravna, historijska i politička činjenica. To niko ne može osporiti.”

Bećirović je dalje poručio kako je svijet koji smo poznavali do februara 2022. nije bio pravedan, ali i dodao da je ovaj novi, koji se rađa, puno nepravedniji i okrutniji, te kako je potrebno biti oprezan.

„Moramo istini pogledati u oči. Postoje destruktivni pojedinci koji zbog ličnog interesa ugrožavaju kolektivni interes Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih građanki i građana da žive u miru i sigurnom okruženju“, rekao je Bećirović, upozoravajući kako se pokušava devastirati ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Prijemu su prisustvovali brojni zvaničnici iz političkog, sportskog, kulturnog, vjerskog i društvenog života BiH, među kojima i reisul-ulemu Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

(AJB/Agencije)