Ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez zatražio je od SAD-a da poveća vojnu prisutnost u njegovoj zemlji, a taj je zahtjev uputio neposredno nakon što je lider bosanskih Srba Milorad Dodik najavio kako će poduzeti dodatne korake ne bi li zaustavio put BiH prema članstvu u NATO-u.

Helez ovog tjedna boravi u posjetu SAD-u, a iz Ministarstva obrane BiH u četvrtak su priopćili kako se u Washingtonu sastao s koordinatoricom Vijeća za nacionalnu sigurnost Carom Abercrombie, kojoj je iznio iznenadni zahtjev za povećanje američkog vojnog prisustva u BiH ističući zabrinutost mogućim utjecajima rata u Ukrajini na stanje na Balkanu.

Traži povećanje vojne prisutnosti u BiH

„Pentagonu ću proslijediti na razmatranje inicijativu da se u BiH poveća prisutnost američkih snaga“, kazala je Abercrombie ministru obrane BiH.

Postupajući po Dodikovu nalogu, njegova bliska suradnica i sadašnja predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović vetom je u državnom vrhu spriječila održavanje zajedničke vježbe pripadnika oružanih snaga BiH i SAD-a, pod nazivom „Immediate Response 23“, koja je u svibnju trebala biti organizirana na poligonu Manjača pokraj Banje Luke.

Cvijanović je tada kazala kako odbija dati suglasnost za vježbe s članicama NATO-a sve dok se na teritoriju BiH ne organizira vježba u kojoj bi sudjelovali pripadnici vojske Srbije.

Ranije ovog tjedna dodatno je najavila kako će njen veto na održavanje bilo kakvih vojnih vježbi na teritoriju BiH biti na snazi sve dok traje rat u Ukrajini.

SAD je predvodio vojnu misiju NATO-a pod nazivom IFOR, uspostavljenu 1995, kako bi se proveo Dejtonski sporazum, a američki su vojnici činili većinu od prvobitno poslanih 60 tisuća vojnika iz sastava država-članica Alijanse.

Ta je misija postupno reducirana, a snage IFOR-a preimenovane su u SFOR, da bi i ta misija NATO-a bila okončana 2004, kada ju je preuzela Europska unija uspostavivši operaciju Althea.

U okviru te operacije sada u BiH djeluje kontingent vojnih snaga Unije pod nazivom EUFOR, no broj vojnika u njemu razmjerno je mali i sada je sveden na razinu od oko 600 vojnika.

Američka je vojska u BiH prisutna tek simbolično kroz stožer NATO-a koji ima savjetodavnu ulogu i čija je prvenstvena zadaća pomoć BiH u provedbi reformi u sektoru obrane.

Na čelu tog stožera od njegove uspostave 2004. po pravilu je američki general.

Podtajnik SAD-a za obranu Colin Kahl, s kojim se ministar Helez također sastao u Washingtonu, potvrdio je kako u Washingtonu „razmatraju sve opcije“ vezane za stanje u BiH.

„Vlada SAD-a i Pentagon nastavljaju razmatrati sve opcije u vezi pojačane potpore BiH, posebice u provedbi reformi u pravosuđu i vladavini prava. Naše opredjeljenje je intenzivirati potporu i proširiti razinu suradnje između BiH i NATO-a i tražit ćemo od europskih partnera da pojačaju vojno prisustvo u misiji Althea“, izjavio je Kahl.

(Hina)