"Vlada Srbije planira dodjelu odlikovanja učesnicima ratova od 1990. do 1999. godine, pa se postavlja i pitanje – otvara li to niz mogućnosti za države koje su bile mete agresije?"

Iako ni danas, više od 30 godina od ratova koji su se vodili na području bivše Jugoslavije, Republika Srbija ne priznaje da je sudjelovala u njima, ipak planira dijeliti odličja onima koji su sudjelovali u tim ratovima. Ta odličja, koja se odnose na ratove od 1990. do 1999. godine, nazvana su „boračke spomenice“. Najinteresantnije je to što će ih dijeliti Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vlade Srbije, odnosno sama država.
S prvim višestranačkim izborima u bivšoj Jugoslaviji, tijekom 1990. godine, mnogima je bilo jasno kako razlaz bivših socijalističkih republika neće proći bez sukoba. Već tijekom ljeta iste godine krenula je tzv. balvan revolucija. Sve se nastavilo naredne godine kada su počeli krvavi sukobi. Počelo je u Sloveniji, a nastavilo se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da bi sve završilo 1999. godine na Kosovu. Iako je u svim tim ratovima sudjelovala neka od inačica SFRJ, zajednički nazivnik svima bila je Srbija i Slobodan Milošević.
I pored toga, kao i činjenice da se Srbija uvijek predstavljala kao pravni slijednik SFRJ, vlasti u Beogradu nikada nisu priznavale sudjelovanje u ratovima izuzev onoga na Kosovu. Nisu priznavali niti postojanje logora u raznim mjestima u Srbiji, kao niti otvorenu podršku Srbima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Da je bilo tako potvrđuje i presuda Međunarodnog suda u Haagu koji je dvojicu čelnika srbijanske državne službe sigurnosti, Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, zbog svojih uloga u ratovima i veza s paravojnim postrojbama, osudio na višegodišnje zatvorske kazne.
Na vijest o dodjeli „boračkih spomenica“, mnogi su mišljenja da Srbija na taj način direktno priznaje sudjelovanje u ratovima ‘90-ih godina te da to sada otvara niz mogućnosti za države koje su bile mete agresije. Misli se tu na stradale u ratovima, zarobljene po logorima, nestale, razrušene gradove i sela…
„Dodjela ‘boračkih spomenica’ sudionicima ratova ‘90-ih godina je otvoreno priznanje Srbije da je sudjelovala u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije“, smatra Vukovarac Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatskih suverenista i saborski zastupnik.
„Dodjela tih spomenica otvara niz mogućnosti za Hrvatsku kao državu da zatraži isplatu ratne štete ili pak plati logorašima za sve što su proživjeli u logorima. Hoće li Hrvatska adekvatno reagirati, s obzirom na to da Srbija sama priznaje da je bila pokrovitelj svih ratova na području bivše države? Živimo u nadi, ali bojim se da uz ovakvu vanjsku politiku od aktualne vlasti to možemo očekivati“.
Hoće li biti reakcije Hrvatske?
Govoreći na ovu temu kaže kako nije isto kada neko odličje, kakvo god ono bilo, dodjeljuje neka udruga i kada ga dodjeljuje država. U ovome slučaju odličje dodjeljuje država i prema njegovim riječima to pokazuje jasan stav Republike Srbije kada je riječ o toj temi. Međutim, po riječima Pavličeka, to nije jedini izravni pokazatelj kako je Srbija bila direktni sudionik ratova ‘90-ih godina. Podsjeća na to da država Srbije dijeli vojne mirovine bivšim vojnicima koji su bili dio srpskih vojnih jedinica, a posebno je istakao presude Stanišiću i Simatoviću. Podsjetio je i na logore na prostoru Srbije, kao i na činjenicu da su logoraše u njima popisali djelatnici Međunarodnog Crvenog križa.
„Oni tamo svakako nisu sami otišli, niti su se sami zatvorili i maltretirali među sobom. Postoji niz pokazatelja koji govore o direktnom sudjelovanju Srbije u ratovima i samim odgovornost za mnogo toga što se događalo u to vrijeme. Sve to Hrvatska već zna i nije ništa do sada napravila. Bojim se da će tako biti i ovaj put“, rekao je Pavliček.
Slično razmišlja i bivši vukovarski branitelj i logoraš Tomislav Josić koji je danas savjetnik gradonačelnika Vukovara za pitanja branitelja. I on smatra da je odličje koje dodjeljuje ministarstvo direktna potvrda od same države Srbije da je sudjelovala u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije tijekom ‘90-ih godina prošlog stoljeća.
„Svi znamo kako Srbija do sada nije priznavala sudjelovanje u ratovima, pa čak niti postojanje logora na svom području tako da je ovo nešto novo. Pokreće li se nešto sada, odnosno događa li se nešto u pozadini što mi ne vidimo to sada nitko ne zna“, rekao je Josić.
Prilagođavanje starog cilja
Najavu dodjele „boračkih spomenica“ za medije je komentirao i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji je rekao kako je saznao za dodjelu odličja u Srbiji u trenutku kada je u Vukovaru obavljena identifikacija pet osoba nestalih iz Domovinskog rata, od kojih su tri hrvatska branitelja i dva civila. Prema njegovim riječima, identificirani ljudi zapravo su žrtve velikosrpske agresije, a Srbija planira odlikovati upravo provoditelje te agresije.
„Tim besprizornim činom Srbija nastavlja svoju politiku, ali i potvrđuje svoju agresiju na Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Temeljito analiziramo i posljednju presudu iz Haaga [Stanišiću i Simatoviću] i sve što možemo iskoristit ćemo kako bismo dokazali počinjene zločine, ishodili obeštećenje za žrtve i naše logoraše jer ratni zločin ne zastarijeva“, rekao je Medved.
Kada se govori o najavi uvođenja „boračkih spomenica“ sudionicima ratova od 1990. do 1999. godine, mnogi smatraju i kako to zapravo nije ništa novo za one koji prate tu tematiku. Ukazuju i na stranice ministarstva u Srbiji gdje stoji tko su borci za otadžbinu kao i da to pravo mogu ostvariti svi koji su sudjelovali u sukobima od 17. kolovoza 1990. godine, odnosno od početka „balvan revolucije“. Upravo stoga ističu kako niti ova odluka o dodjeli odličja nije ništa novo nego da se samo radi o jednoj od prilagodbi cilja koji uvijek ostaje isti i ne mijenja se desetljećima unazad.
Izgled spomenice
Prema informacijama iz Srbije, plan je da prva odličja budu uručena na veliki srpski crkveni praznik Vidovdan, 28. lipnja s tim da to još uvijek nije potvrđeno. Ako i ne bude tada, odličja će se svakako dodijeliti u drugoj polovici tekuće godine.
Ono što se trenutno zna je da je „boračka spomenica“ medalja izrađena od legure metala i bakra kao i da će biti posrebrena te elipsastog oblika. Poznat je i izgled spomenice. Tako će na prednjoj strani medalje biti stilizirani prikaz štita s četiri ćirilična slova S na kojemu se nalazi mač okrenut prema gore koji je obavijen lovorovim vijencem. Na drugoj strani spomenice je ćirilicom napisano „Zahvalna otadžbina“, a ispod: „1990-1999“. Traka medalje je u bojama državne zastave Srbije, dok je na papiru, koji ima utisnut pečat, potvrda o priznanju koja sadrži ime i prezime nositelja priznanja, odgovarajući tekst, serijski broj potvrde i redni broj. Bit će tu i potpis ministra.
Najavljeno je kako će prema najnovijoj uredbi objavljenoj u Službenom glasniku pravo na „boračku spomenicu“ imati borac ili ratni vojni invalid kome je konačnim rješenjem nadležnog organa priznato to svojstvo kao i pali borac posthumno, na osnovu pogibije ili nestanka. „Boračka spomenica“ dodjeljivat će se pripadniku oružanih snaga Srbije koji je vršio vojne ili druge dužnosti u ratu ili oružanim akcijama poduzetim za vrijeme mira radi obrane suvereniteta, nezavisnosti, teritorijalne cjelokupnosti i ustavnog uređenja Srbije.
Stav ministra
Dodjelu „boračkih spomenica“ komentirao je i Nikola Selaković, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vlade Srbije.
„Ovim spomenicama država odaje priznanje herojima koji su se odazvali na poziv otadžbine u ratovima ili oružanim akcijama za vreme mira, radi odbrane suvereniteta, nezavisnosti, teritorijalne celokupnosti i ustavnog uređenja Srbije. Spomenica, kao materijalni trag koji će svedočiti o njihovu delu u najtežim vremenima, najmanje je što otadžbina može napraviti za njih i njihove potomke“, rekao je Selaković za srpske medije.
Kazao je i kako ne postoji osoba u Srbiji koja nije potomak nekoga od boraca te da danas svatko u Srbiji u svojoj užoj ili široj obitelji ima nekoga tko se borio za državu.
„Borci iz devedesetih godina prošlog veka nisu birali vreme u kome će biti borci, nego je vreme biralo njih. Otadžbina ih je pozvala, oni su se odazvali. Neko je izgubio život, neko ruku ili nogu, mentalno zdravlje… Postavlja se pitanje kakav je odnos nas kao društva prema tim ljudima“, zaključio je Selaković.
(Al Jazeera, foto: AFP)