Skip to main content

Black Cube, curenje snimaka i korupcija: Slovenija na prekretnici

Jugoslavija 21. mar 2026.
3 min čitanja

"Ovo su možda najvažniji izbori ikad u Sloveniji jer će odlučiti hoće li ostati demokratska socijalna država"

Slovenija u nedjelju izlazi na parlamentarne izbore čiju su kampanju u završnici obilježile optužbe za strano uplitanje posredstvom izraelske privatne obavještajne kompanije Black Cube, curenje tajnih snimaka i međusobne optužbe za korupciju.

Na jednoj strani nalazi se liberalni premijer Robert Golob, koji upozorava da bi poraz mogao gurnuti Sloveniju prema neliberalnim modelima vlasti.

Na drugoj je Janez Janša, desničarski populista i višestruki bivši premijer koji je blisko povezan s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Prema posljednjem istraživanju agencije Mediana za POP TV, RTVS i Delo, sprovedenom između 16. i 18. marta na uzorku od 1598 punoljetnih građana, Golobov Pokret slobode (GS) blago vodi sa 18,9 odsto glasova naspram 18,5 odsto za Janšinu Slovensku demokratsku stranku (SDS). Razlika je unutar statističke greške.

Pet manjih lista prelazi parlamentarni prag: zajednička lista Nove Slovenije (NSi), Slovenačke narodne stranke (SLS) i Fokusa (6%), Socijaldemokrate (5,8%), Demokrate Anžea Logara (5,8%), lista Ljevice i Vesne (5,5%) te Resni.ca (4,2%).

Prema projekcijama, GS i SDS osvojili bi po 28 poslaničkih mjesta u parlamentu od 90 poslanika, a o konačnom ishodu odlučiće upravo koalicioni partneri.

Anketa Politica daje Janši prednost od dva procentna poena, ali Golob prema analizama može ostati na vlasti sklapanjem koalicije s više manjih stranaka.

Black Cube

Najdramatičniji obrt u kampanji dogodio se kada su slovenačko pravosuđe i mediji objavili da su operativci izraelske privatne obavještajne kompanije Black Cube, koju su 2010. osnovali bivši oficiri izraelske obavještajne zajednice, četiri puta boravili u Sloveniji u posljednjih šest mjeseci.

Prema slovenačkim vlastima, privatnim avionom koji je 22. decembra sletio u Ljubljanu putovali su Dan Zorela, suosnivač i izvršni direktor Black Cubea, Giora Eiland, penzionisani general-major i bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost koji djeluje kao savjetnik kompanije, kao i još dva muškarca. Vlasti ih terete za „prikriveni nadzor i prisluškivanje“.

Slovenačka obavještajno-bezbjednosna agencija (SOVA) dostavila je izvještaj Nacionalnom savjetu za bezbjednost u kojem potvrđuje nalaze o miješanju Black Cubea u izbornu kampanju. Vojko Volk, državni sekretar za nacionalnu i međunarodnu bezbjednost, rekao je da su predstavnici kompanije boravili u ulici u kojoj se nalazi sjedište SDS-a, ali nije tvrdio da su ulazili u zgradu.

„Black Cube je poznat po objavljivanju fabrikovanih materijala u precizno odabranim trenucima, u ovom slučaju neposredno pred izbore“, rekao je Volk. „Te aktivnosti usmjerene su na političku diskreditaciju, što može ugroziti nacionalnu bezbjednost i uticati na demokratske izbore.“

Paralelno s pitanjem o prisustvu Black Cubea, u javnosti su se pojavile tajno snimljene izjave istaknutih slovenačkih zvaničnika i biznismena u kojima se navodno razgovara o korupciji, ilegalnom lobiranju i zloupotrebi državnih sredstava. Snimci su anonimno objavljeni na internetu.

Obje strane politički su iskoristile skandal. SDS tvrdi da snimci dokazuju korupciju na najvišim nivoima vlasti, dok Golobovi pristalice smatraju da afera potvrđuje saradnju Janšine stranke s inostranim akterima.

Janša je isprva negirao bilo kakav kontakt s Black Cubeom, ali je u srijedu uveče ipak priznao da se sastao s Eilandom, navodeći da se ne može sjetiti tačnog datuma i da su razgovarali o Bliskom istoku, a ne o izborima.

Makron upozorava na uplitanje trećih zemalja

Afera je brzo prešla granice Slovenije. Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je u četvrtak da je upoznat s „jasnim i dokumentovanim uplitanjem, dezinformacijama i miješanjem trećih zemalja“ uoči slovenskih izbora i pozvao Evropljane na mobilizaciju u zaštiti demokratije.

Golob je izjavio da je o tom pitanju razgovarao s nekoliko evropskih lidera. „Svaki pokušaj stranih aktera da se miješaju u izbore u demokratskoj državi članici Evropske unije neprihvatljiv je“, rekao je premijer.

Black Cube nije nov u evropskim skandalima. Rumunski sudovi osudili su suosnivače kompanije Zorelu i Janusa, zajedno s direktorom Galom Farchijem, na uslovne kazne zatvora od 35 mjeseci, nakon nagodbe s tužilaštvom zbog formiranja kriminalne organizacije s ciljem diskreditacije antikorupcijske tužiteljke Laure Koveši, koja će kasnije postati prva evropska tužiteljka.

Slovenija na prekretnici

Kampanju su obilježili i brojni incidenti koji su dodatno podigli tenzije. Golobovi pristalice i aktivisti prijavili su da su po slovenačkim gradovima na njihove izborne plakate kačene mrtve životinje.

Golob je upozorio i na pojačanu aktivnost botova na društvenim mrežama. „Organizovani hibridni rat počeo je na društvenim mrežama, ali ga još ne možemo pripisati nijednoj državi ili stranci — iako ga naši desni populisti veoma vole i aktivno podržavaju širenje informacija“, rekao je.

Univerzitetski profesor Miha Kovač sumira zabrinutost dijela analitičara: „Na kraju niko nikome neće vjerovati. Doći će do velikog urušavanja povjerenja u društvu.“

Iza špijunske afere krije se suštinska razlika u vizijama kakva bi Slovenija trebalo da bude. Golobova vlada vodila je politiku u kojoj su jedinstvo i vrijednosti EU na prvom mjestu. Uz to, Slovenija je bila jedna od rijetkih zemalja EU koja je priznala palestinsku državu i uvela embargo na oružje Izraelu.

Janša najavljuje zaokret — smanjenje finansiranja civilnog društva i medija, tješnje veze s Orbanom i odbijanje da se prihvati svaka odluka Brisela.

„Ovo su možda najvažniji izbori ikad u Sloveniji jer će odlučiti hoće li ostati demokratska socijalna država ili će se približiti neliberalnim demokratijama“, ocijenio je Robert Botteri, dugogodišnji urednik nedjeljnika Mladina.

Birači u tišini pred glasanje ostavljaju iza sebe jednu od najprljavijih kampanja u modernoj slovenačkoj istoriji i izlaze na izbore s pitanjem koje nadilazi unutrašnju politiku — kakvu Evropu žele i kakva je uloga stranih aktera u oblikovanju tog odgovora.

(Antena M/Hina/foto: gov.si)