Udruga Goli otok „Ante Zemljar“ izrazila je prosvjed zbog toga što se među 100 nekretnina za koje hrvatska država traži iskazivanje interesa investitora i drugih zainteresiranih našao i Goli otok, na kojemu je bio jugoslavenski logor, te je ponovno zatražila da se na tom mjestu izgradi spomen-područje.

„Sudbina Golog otoka ne smije biti rješavana na komercijalnim kriterijima, lišenim spoznaje da su baš na tom mjestu tisuće logoraša svoje kazne izdržavali u nehumanim uvjetima, izloženim sadističkim maltretiranjima, kojima su mnogi i podlegli“, piše ta udruga u otvorenom pismu koje je uputila predsjednicima države, Vlade i Hrvatskog sabora, ministrici kulture, Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom i medijima.

„Naša društvena, kao i obveza naše države, je ustrojiti Goli otok kao memorijalni centar, a nikako kao mjesto razonode ili nekontrolirane privatne inicijative. Jesmo li spremni vlastitu prošlost i žrtve staviti na javnu rasprodaju?“, pitaju iz ove udruge i ističu da je odluka Državnog ureda donesena bez javne rasprave, konzultacija i uključivanja svih zainteresiranih subjekata.

Kao kulturno dobro…

Podsjeća se da je kažnjenički logor na Golom otoku primjer grubog kršenja ljudskih prava i da je od 1949. do 1956. godine na njemu bilo više od 13.000 zatočenika, interniranih bez prava na obranu i suđenje, od kojih 400 nije preživjelo strahote.

„Teškim fizičkom radom u najtežim uvjetima, oni su, između ostaloga, izgradili zgrade i ceste koje danas u pomalo ciničnom birokratskom rječniku postaju predmetom ‘za iskazivanje interesa'“, piše udruga u otvorenom pismu.

Pojedine čestice i zgrade na Golom otoku, s obzirom na njihovu povijesnu vrijednost, imaju sva temeljna obilježja kulturnog dobra graditeljskog nasljeđa, kao i veliki znanstveni i edukativni potencijal i značenje za buduće generacije, poručuje udruga.

Poručuju da je jedini ispravan put da Vlada Hrvatske predloži zakon o proglašenju djela Golog otoka spomen-područjem i da se tamo razvija osobiti vid turizma, koji bi se temeljio na razvoju demokracije, učenju o ljudskim pravima i razvijanju kulture sjećanja i pijeteta prema žrtvi, te da se tamo otvori prostor umjetnicima i znanstvenicima i tako ponudi perspektiva za daljnji razvoj.

Udruga predlaže da se razmotri i mogućnost da se spomen-područje realizira kao regionalni projekt, budući da je Goli otok bio „logor kroz koji su prošli pripadnici doslovno svih naroda i narodnosti ondašnje Jugoslavije“.

Uvjereni su da bi se tako postiglo izdašnije sufinanciranje Europske unije kroz program „Europa za građane“, u okviru aktivnosti „Kultura sjećanja“.

Ponuđeno 100 nekretnina

„Htjeli bismo vjerovati i nadamo se da će Vlada u najkraćem mogućem roku imenovati sugovornika za dijalog“, navodi se, među ostalim, u priopćenju, koje je potpisao Darko Bavoljak, predsjednik udruge Goli otok „Ante Zemljar“.

Hrvatska Vlada pokrenula je akciju „Projekti 100“, u kojoj država stavlja 100 nekretnina na javni iskaz interesa, a kako bi se „stavile u funkciju i bile motor razvoja gospodarstva i jedinica lokalne samouprave“.

Osim Golog otoka, na popisu su i Željezara Sisak, vile u Opatiji, Lovranu i Dubrovniku te na Plitvicama, bivša politička škola Kumrovec, zgrada Vjesnika u Zagrebu…

Tih 100 nekretnina obuhvaća oko 20 milijuna četvornih metara površine, nalaze se u svim hrvatskim županijama, a svi zainteresirani u krugu savjetovanja mogu iskazati interes, dati prijedloge i ideje za svaku od nekretnina, zaključno s 15. rujna, nakon čega slijedi proces davanja u zakup, najam ili prodaju.

(Al Jazeera)