Biro za društvena istraživanja (Birodi) ocenio je danas da borba protiv korupcije u Srbiji nije u institucijama i da zavisi od političke volje.
Prema oceni Birodija, u Srbiji „postoji antikorupcijska dezorganizacija“ i stanje u kojem su neizvesne nagrade i prava za borce protiv korupcije, odnosno sankcija za one koji ne sprovode antikorupcije politike i zakone.
„S jedne strane postoji manjak rezultata na nivou kažnjivosti, a s druge, izražena je kažnjivost, marginalizacija, a ne retko i diskriminacije onih koji se bore protiv korupcije“, navodi se u Alternativnom izveštaju o stanju borbe protiv korupcije za 2012. (www.birodi.rs).
Ocenjeno je da se borba protiv korupcije u Srbiji sprovodi uz podršku i pritisak pre svega EU, OEBS-a i Saveta Evrope, ali i drugih međunarodnih organizacija, koji je usmeren prema antikorupcijskim telima i Vladi Srbiji.
Pritisak i podrška koja postoji od međunarodne zajednice, tačnije EU, nije neograničena, a ako bi bila predugo prisutna mogla bi da stvori zavisnost borbe protiv korupcije u Srbiji od okruženja, navodi Birodi.
TS: Nedovršeni poslovi u borbi protiv korupcije
Transparentnost Srbija (TS) ocenila je danas, povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, da su propisi u pojedinim oblastima u Srbiji usklađeni sa Konvencijom UN protiv korupcije, ali da se mora uraditi još mnogo, posebno na stvaranju delotvornih antikorupcijskih mehanizama u praksi.
„Između ostalog, Srbija još nije uspostavila sistem zapošljavanja i napredovanja u javnom sektoru koji bi bio u potpunosti zasnovan na objektivnim kriterijumima, potpunu javnost podataka o donošenju odluka niti adekvatnu zaštitu lica koja prijavljuju činjenice u vezi sa korupcijom“, navodi se u saopštenju TS.
Dodaje se da je, suprotno usvojenim propisima, politički uticaj i dalje presudan kod izbora rukovodilaca u javnom sektoru, dok su i dalje neispitane brojne sumnje na partijsko zapošljavanje, usled kog je javni sektor predimenzioniran.
„Uticaji na donošenje odluka u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti su i dalje skriveni usled nepostojanja propisa o lobiranju, neorganizovanja javnih rasprava u velikom broju slučajeva i neobjavljivanja sporazuma sa investitorima. Iako je još pre osam meseci predstavljen kvalitetan model Zakona o uzbunjivanju i zaštiti uzbunjivača, još je nepoznato kada će Srbija konačno dobiti ovaj preko potreban propis, ni da li će on biti sveobuhvatan“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da još nisu utvrđene sve činjenice i ispitane sve sumnje u vezi sa izvorima finansiranja izborne kampanje, zloupotrebama javnih resursa i kupovinom glasova iz 2012.
TS je zatražila da se u Krivični zakonik uvede delo „nezakonito bogaćenje“, odnosno „znatno uvećanje imovine javnog funkcionera koje on ne može razumno objasniti s obzirom na njegova zakonita primanja“.
Ta organizacija navodi i da je neophodno razrešiti sve dileme oko više puta najavljivanog donošenja zakona o ispitivanju porekla imovine i predstaviti podatke o dosadašnjoj primeni mera unakrsnog ispitivanja imovine i prihoda koja je još od 2003. predviđena Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji.
(Beta)