Posljednji pregovori lidera šest stranaka SDP, SDA, HDZ BiH, HDZ 1990, SNSD i SDS, Zlatka Lagumdžije, Sulejmana Tihića, Dragana Čovića, Bože Ljubića, Milorada Dodika i Mladena Bosića vođeni u Brčkom o formiranju Vijeća ministara propali su u ponedjeljak, a novih više neće biti.

Glavni akteri ukopani su u svojim pozicijama i teško je vjerovati da bi do ikakva dogovora moglo doći u dogledno vrijeme. BiH je time, godinu dana nakon izbora, bez formirane vlasti na državnoj razini i bez dogovora o nastavku pregovora ušla u još dublju političku i institucionalnu krizu, najveću od kraja rata. O nizu zakona, takozvanom europskom paketu – zakon o državnoj pomoći, zakon o vojnoj imovini, zakon o popisu stanovništva i implementaciji presude u slučaju Sejdić – Finci – stranački vođe nisu ni raspravljali, jer kako su zaključili, bez dogovora o Vijeću ministara i definiranja parlamentarne većine te zakone ne bi bilo moguće usvojiti, i tako već godinu dana.

Bosna i Hercegovina ipak neće biti rekorder nakon što napuni prvu godišnjicu bez vlade, jer se u istoj situaciji nalazi i Belgija. Ipak, situacija u Belgiji i Bosni i Hercegovini nije ni približno ista. I dok bez Vlade Belgija savršeno funkcionira i čak bilježi bolje rezultate nego s njom, Bosna i Hercegovina sasvim je druga priča. Nezaposlenost je u prvoj polovici ove godine porasla u oba entiteta, a u Federaciji BiH dosegla je najvišu razinu u proteklih pet godina. Jedva je spašeno 88 milijuna eura iz pretpristupnih fondova Europske unije nakon što su u izravnom sastanku Lagumdžija i Dodik dogovorili raspodjelu sredstva u posljednji trenutak. BiH ne može računati na međunarodne zajmove sve dok se ne formira nova središnja vlada, a krediti su u vremenu ekonomske krize potrebni i jednom i drugom entitetu. Lanjski su izbori u BiH pokazali da ljudi žele promjene na bolje u pogledu životnog standarda, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, no dobar dio političkih elita u državi još je okrenut prema prošlosti. Vladajuće elite u Bosni i Hercegovini nikad ni nisu ostavile rat iza sebe, već su ga nastavile voditi drugim sredstvima u mirnodopskom razdoblju, a u centru njihovih razmišljanja još je bitka za teritorij.

‘Nažalost, u BiH prevladava egoizam dijela elita koji u nesređenoj državi za sebe prisvajaju privilegije i materijalne koristi’, rekao je prije nekoliko mjeseci visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko u razgovoru za Delo.

Jedino oko čega se političari u Bosni i Hercegovini mogu dogovoriti je da se ne mogu dogovoriti oko ničega.

(Tportal)