Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik pokrenuo je priču o novom referendumu u tom entitetu, ovaj put o ulasku BiH u NATO. Dodik je to najavio revoltiran time što je NATO štab u Sarajevu pozdravio Odluku Ustavnog suda BiH da odbaci apelaciju Pravobranilaštva RS kada je riječ o vojnoj imovini.

Dodik je rekao da se NATO, podržavajući odluku ustavnog suda BiH o vojnoj imovini, svrstao na jednu stranu, te da treba reagovati javnim izjašnjenjem u Republici Srpskoj o NATO-u.

“NATO je politička organizacija i vidljivo je miješanje u unutrašnje stvari, i zato mi u Republici Srpskoj sve više razmišljamo o tome da već sada se odlučimo putem izjašnjavanja naroda o tome šta misli o NATO, kako bi se ta priča i na unutrašnjem planu, što se tiče Srpske, završila. Veoma je jasno da postoji konsenzus (u RS) o tome, ali ga neki skriveno ruše, da se ne ide u NATO. NATO svojim pristupom povodom ove ‘navodne’ odluke Ustavnog suda, definitivno se svrstao na jednu stranu, a ta strana nije Republika Srpska. I RS nema nikakvu obavezu da prati NATO u bilo čemu što se toga tiče“, naveo je Dodik.

No, lider SDS-a Vukota Govedarica ubijeđen je da referenduma o NATO-u neće biti.

„Milorad Dodik je obični manipulator i on priča narodu jednu priču koja nema uopšte u ovom momentu potrebu da bude razmatrana. Dakle, zapamtite šta vam kažem. Nikada Milorad Dodik neće napraviti referendum o NATO-u ! Il neka kaže da li će to biti septembar mjesec, oktobar mjesec ili novembar mjesec, ali on nikada to neće uraditi. To je jedna klasična manipulacija“, poručuje Govedarica.

Lider SDS-a ističe i kako je viđenja kako Republika Srpska treba slijediti stajalište Srbije prema pristupanju NATO-u.

„Referendum o NATO-u ništa neće donijeti. RS treba da prati Srbiju u ovom procesu, a s obzirom da je Srbija izrazila svoju vojni neutralnost to znači da Republika Srpska treba da ima identičan pristup. Ja koliko mogu da primijetim ni NATO nešto u ovom momentu nije zainteresovan kada je u pitanju pristupanje. To smo imali priliku da vidimo i iz dosadašnjih nastupa zvaničnika. To je po meni jedan status kvo u ovom momentu i smatram da to pitanje još nije zrelo da se o njemu razgovara u BiH imajući u vidu da postoje različiti stavovi. O tome će se odlučivati u nekom narednom vremenu, a to naredno vrijeme će definisati iz našeg ugla Srbija i njihovo strateško opredjeljenje po tom pitanju“, ističe Govedarica.

Dodikov referendum, ako se održi definitivno neće biti prilog stabilizaciji odnosa u Bosni i Hercegovini, mišljenja je profesor mostarskog sveučilišta Slavo Kukić.

„Ja sam na tezi da u ovom ambijentu dnevnog zaoštravanja političkih odnosa u BiH će na referendumu kojeg bi eventualno organizirao Milorad Dodik, proći sve što on izorganizira. Taj referendum bi se odvijao u ambijentu snimanja filma o Aliji Izetbegoviću, i najava filmova o Karadžiću i Bobanu. Taj ambijent ide na ruku radikalnim političkim rješenjima, a druga je stvar koliko se ona obijaju o leđa običnog čovjeka“, navodi Kukić.

Urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović kaže da će eventualni referendum poslužiti kao nova zabava za narod i nastavak Dodikove politike da vlast održava pričama o referendumima.

„Lakše je neodržati referendum s obzirom da odgovor već znamo. Referendum je u tom kontekstu samo predstava. Da li će i koliko taj referendum uticati na odluku Bosne i Hercegovine, sigurno hoće. Čini se da su odluke o pristupanju NATO paktu donijete mnogo ranije i u periodu kada je Milorad Dodik obnašao vlast i kada su funkcioneri SNSD-a potpisivali papire o pristupanju i sl. S obzirom da je Milorad Dodik u politiku i ušao na velika vrata, ja ne znam zašto on ima problem da se prihvati to na jedan mnogo lakši način nego što je referendum“, konstatuje Trifunović.

Do prije nepunih desetak godina Strateški vanjskopolitički cilj BiH odnosio se uz ulazak u EU i na ulazak u NATO. No stvarnost se u međuvremenu promijenila, s obzirom da je cijeli region rastrzan između političkog uticaja istoka i zapada. Prema raznim dosadašnjim anketama većina stanovnika u RS se protivi ulasku u NATO, dok je u Federaciji BiH obrnuta situacija. U nestabilnoj političkoj situaciji pitanje je koliko bi i referendum ili referendumi mogli pomoći odluci da li ići ili ne u NATO.

„Ono što bi Bosni i Hercegovini trebalo da bude primarno prije odlučivanja o ulasku u NATO je pored obaveza i činjenica i pitanje, šta to Bosni i Hercegovini može da garantuje mir unutar njenih granica u narednom periodu? Ta odluka ne bi trebala da bude vezana za emocije već da to bude jedan čisti pragmatizam. Mi smo mala zemlja i naša odluka neće uzdrmati sigurno ni NATO, ni Rusiju“, smatra Aleksandar Trifunović.

„Sasvim je izvjesno da je do sada praksa bila da prijemu u EU prethodi članstvo u NATO. Ne mora značiti da se od toga ne može odstupiti. Ja sam čak poprilično sklon uvjerenju kako je EU, da bi dobila na svoju stranu i Srbiju i BiH, spremna tu napraviti privremeni ustupak da tako kažem. Možda je to rješenje koje bi moglo proći iako dugoročno gledano, BiH se zaista mora opredijeliti želi li postati punopravni član obitelji europskih naroda ili ne. Ako da, onda to podrazumijeva i punopravno članstvo u NATO-u“, zaključuje Slavo Kukić.

NATO štab u Sarajevu pozdravio je odluku Ustavnog suda BiH o odbacivanju apelacije Pravobranilaštva Republike Srpske o vojnoj imovini, uz napomenu da ona nije dovoljna za aktiviranje Akcionog plana za članstvo – MAP.

Iz NATO štaba podsećaju da knjiženje 57 perspektivnih nepokretnih vojnih lokacija kao vlasništva BiH ostaje jedini uslov za aktiviranje MAP-a za BiH.

(Milorad Milojević, Slobodna Evropa)