Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine razmatrala je slučajeve dodjele, odnosno oduzimanja mandata Nini Bukejlović i Goranu Opsenici, koji su naglo promijenili nacionalni identitet i na osnovu čega bi mogli dobiti kompezacijske mandate. Nije prvi put da se nakon izbora neki od kandidata odluče promijeniti nacionalnost kako bi prigrabili djelić vlasti, a za sve je kako kažu analitičari kriv manjkav izborni sistem Bosne i Hercegovine.
Za neku od fotelja u BiH je sve dozvoljeno, naročito ako je moguće igrati na nacionalnu kartu. Ko će biti kada Srbin, Hrvat ili Bošnjak zavisi od potrebne političke matematike.
Tako se aktuelni ministar zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona Goran Opsenica, koji inače ovu dužnost ispred Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) obnaša kao predstavnik hrvatskog naroda, na posljednjim izborima izjasnio kao Srbin.
Iako kaže “kako će leći i probuditi se kao Hrvat”, te da je Centralna izborna komisija (CIK) pogriješila, dokumenti međutim govore drugačije. Iz ove institucije naime podsjćaju da izjašnjenje o prihvatanju kandidature sadrži i nacionalno izjašnjenje. Na osnovu tog izjašnjenja CIK je dodijelio direktni mandat federalnog zastupnika iz reda srpskog naroda Goranu Opsenici.
Na ovu odluku žalila se Socijaldemokratska partija, no za predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, koji već duže vrijeme samo traži kako kaže legitimno zastupanje svih naroda, Opsenicin nacionalni identitet je nedvojben.
“Gospodin Goran Opsenica je sa vrlo jasnim opredjeljenjem kada je u pitanju nacionalnost, hrvatska nacionalnost, a osim toga to su osobne stvari, to ćete morati sa njm popričati”, rekao je Čović.
Novinari međutim ovih dana nemaju priliku da razgovaraju sa Opsenicom, koji nije jedini primjer mijenjanja nacionalnog identiteta, a zarad fotelje. Tako se i Nina Bukejlović od ovih Opštih izbora osjeća kao Bošnjakinja. Dvije godine ranije na loklanim izborima izjašnjavala se kao Srpkinja.
Nije teško zaključiti da se razlog krije u činjenici da bi Bukejlović kao Bošnjakinja, preko kompenzacijske liste dobila mandat u Narodnoj Skupštini RS-a. O njenom slučaju će odlučivati Apelaciono vijeće Suda BiH, jer se članovi Centralne izborne komisije nisu mogli dogovoriti oko žalbe da joj se oduzme mandat, prema kojoj kandidati ne mogu promijeniti nacionalnost u jednom izbornom ciklusu.
Politički analitičar Adnan Huskić kaže da je suština cijele priče doći na vlast po svaku cijenu i kontrolisati sve po svaku cijenu.
“Dakle da čak i one neke stvari koje bi valjda tim nekim prototipskim etno nacionalistima trebale biti svetost, to je upravo to pitanje etničkog identiteta itd. Posebno iz ovih stranaka o kojima govorimo, shvatamo da oni isto tako spremni zarad ulaska u vlast ili dobijanja nekih pozicija da se sa tim poigravaju”, navodi on.
Darko Brkan iz Organizacije “Zašto ne”, jedne od organizacija koje prate izborne procese u BiH, navodi da ovakvi primjeri pokazuju kako je Ustavom i zakonima BiH lako manipulisati.
“Pod jedan tu govorimo o mogućnosti dolaska do određenih poluga moći, a to je kontrola nad Domom naroda (Parlamenta Federacije BiH), a sa druge strane govorimo o ličnim interesima pojedinaca, koji očito nemaju nikakvih problema u svom izjašnjavanju kako bi došli do određenih funkcija. Tako da zapravo to je dvije koristi za njih jednim udarcem”, dodaje Brkan.
Da manjkav izborni sistem dozvoljava da se ovakve stvari događaju smatra i politički analitičar iz Banja Luke Velizar Antić.
“Možda bi to trebalo prije izbora reći ko jeste Hrvat, ko jeste Bošnjak, i da prije izbora mi znamo za koga glasamo , a ovako da se nakon izbora nalaze neka opravdanja ko je koje nacionalnosti nije dobro rješenje. Jer jednostavno zauzimate mjesto nekog ko jeste Hrvat ili Bošnjak i ko bi predstavljao te narode u Republici Srpskoj i obratno”, objašnjava Antić.
Prije četiri godine u Skupštini kantona Sarajevo dogodila se slična situacija u kojoj su izabrani zastupnici Haris Pleho i Nermin Bjelak u dva izborna ciklusa najprije bili ostali, a zatim su se počeli osjećati kao Srbi. Na činjenicu da ovo nije novost u BiH upozorava i analitičar Adnan Huskić.
“Imali smo i davno jednu situaciju, kada je predsjedavajući Opštinskog vijeća u opštini Centar u Sarajevu ispred Stranke demokratske akcije, nije bio Bošnjak, nego je bio Musliman. Tako da ovo poigravanje, sa onim što su zahtjevi da bi se osigurala ravnopravna zastupljenost ustvari pokazuju da apsolutno sve stranke u ovoj priči su spremne da diskvalifikuju taj princip”, dodaje Huskić.
Podsjetimo, u Zastupničkom domu FBiH je 98 zastupnika. Prema Izbornom zakonu u tom domu mora biti minimalan broj od 4 mandata iz svih konstitutivnih naroda. Ukoliko se to ne desi pri početnom odabiru, dodjeljuju se naknadni kompenzacijski mandati kandidatima relevantnih naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova.
Sa druge strane, za Narodnu skupštinu Republike Srpske biraju se 83 poslanika, od čega 62 direktno i 21 kompenzacijski sa cijele teritorije tog entiteta. Prema Izbornom Zakona RS naknadni kompenzacijski mandat dodjeljuje se kandidatu relevantnog konstitutivnog naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda.
STUPS: Bestijarijum