Vijeće Evropske unije, na redovnom zasjedanju u Briselu, usvojilo je u ponedjeljak bez rasprave, zaključak da je BiH ispunila uslove kako bi započeo proces stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To Bosni i Hercegovini konačno omogućava podnošenje kandidature za članstvo.
Odluka Vijeća za vanjske poslove je uslijedila, nakon pismene obaveze i političke Izjave – od Predsjedništva do Parlamenta, da će process integrisanja biti ubrzan i reforme provedene.
Ministri vanjskih poslova zemalja EU su zaključili su da je politička Izjava članova bh. Predsjedništva, lidera 14 političkih partija, te poslanika i delegata u Skupštini BiH, nakon više godina prvi potez koji obećava.
Nekadašnji visoki predstavnik u BiH, ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak, stoga kaže:
„To je, naravno, dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu. Dugo smo je čekali. Evropska unija je napravila veliki korak ususret, i ja se nadam da možemo očekivati isti korak od strane Bosne i Hercegovine. Prvo, formiranje vlade – tu izgleda da je proces dobro krenuo, i onda ispunjavanje uslova za implementaciju. Ovo stvarno znači novi kvalitet u odnosu Evropske unije i Bosne i Hercegovine. To svi trebamo prihvatiti kao jednu dobru vijest.“
Novi kvalitet u odnosima zapravo znači otvaranje političkog dijaloga sa EU, naglašava direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić.
„Samim stupanjem na snagu Sporazuma pokrenuće se formalno i politički dijalog, i to kroz strukture koje trebaju biti formirane po Sporazumu, prije svega Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, a takođe i Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. U tom smislu je to novi kvalitet, ali i dalje, ako idemo kroz odredbe SSP-a, vidjećemo da se i u pogledu drugih pitanja i pravnih, institucionalnih i privrednih, na koje bih posebno stavila naglasak, dešavaju neke novine. Što se tiče Bosne i Hercegovine, naša društva će se nalaziti u povoljnijem položaju u oblasti javnih nabavki, jer će im biti omogućen pristup procedurama za javne nabavke u Evropskoj uniji. Što se tiče poslovnog nastana, procedure će biti pod jednakim tretmanom kao i za društva iz Evropske unije. Što se tiče naše strane, mi ćemo prema Sporazumu morati omogućiti društvima i pojedincima iz zemalja Evropske unije da imaju pravo uživanja nad javnim dobrima u smislu vlasništva nad tim javnim dobrima, kao i mogućnost kupovine nekretnina u Bosni i Hercegovini, tako da zaista ima i u tom smislu dosta izmjena“, navodi Nevenka Savić.
EU je ponovo pozvala BiH da provede program ekonomskihi i socijalnih reformi, što je dio novog pristupa izgrađenog za BiH.
Šansa se mora iskoristiti
Šef Odsjeka za EU Ministarstva vanjskih poslova BiH Osman Topčagić konstatuje kako je „ovo veoma važna odluka za Bosnu i Hercegovinu, a istovremeno i početak kraja prve faze realizacije obnovljenog pristupa Evropske unije prema Bosni i Hercegovini i u tom kontekstu novog interesa, nove podrške Evropske unije za evropski put BiH“.
„Važna je i saglasnost u Bosni i Hercegovini koja je postignuta kod usvajanja političke Izjave o reformskom procesu, i sada smo u prilici da intenziviramo aktivnosti koje će nas voditi prema aplikaciji za članstvo i prema daljem napretku u procesu evropskih integracija. Ovo je početak novog kvaliteta u odnosima između Bosne i Hercegovine i Evropske unije. U ovom momentu, najvažniji je politički stav Vijeća za vanjske poslove da se pokrene postupak stavljanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na snagu – to je ono što smo čekali. Ostali elementi su uglavnom poznati i ponavljaju zaključke Vijeća iz decembra prošle godine, ponavljaju ono što smo čuli u izjavama zvaničnika Evropske unije“, ističe Topčagić.
Nakon niza godina bez rezultata, a posebno na planu političkih reformi i provođenja presude u predmetu “Sejdić- Finci”, BiH mora iskoristi šansu koju je dobila, jer se pažnja Unije sve više usmjerava na druga područja i krizna žarišta, smatra ekonomski analitičar Erol Mujanović.
“BiH će imati koristi, prije svega jer će napredovati u procesu evropskih integracija ali će imati i dugoročnu korist, stavljajući se u mnogo bolje, pozitivnije i kredibilnije svjetlo nego do sada. To će stvoriti drugačijuklimu jer bi i razni stručnjaci ali i zvaničnici EU u Briselu, sada mogli gledati drugim očima na BiH, koja je uglavnom bila neka crna ovca ili crna rupa. Odavde su uglavnom išle vijesti o blokadi, o nemogućnosti postizanja dogovora, o neispunjavanju uslova…Sada će, očekujem, biti mnogo više naklonosti prema BiH, koja je do sada izazivala umor, zbog neispunjenih obećanja, kod zvaničnika EU”, komentariše Mujanović.
U svemu je posebnu odlučnost pokazala visoka predstavnica za spoljnu politiku i sigurnost Federika Mogerini koja je od preuzimanja mandata, krajem avgusta, dva puta posjetila BiH. Prisustvovala je i usvajanju Izjave o prihvatanju ubrzanog integracijskog procesa u bh. Parlamentu, u februaru ove godine.
Minsitrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić je ponovo u Briselu izjavila da BiH ne može očekivati spuštanje kriterija na putu za članstvo u EU.
„Kriteriji se moraju ispunjavati i poštovati, ali i moraju biti definirani tako da zemlja može napredovati. To je naš cilj i toga ćemo se držati u ovom i svakom drugom slučaju vrlo čvrsto, pa čak i tamo gdje smo upravo mi bili ključni u pokretanju postupka s mrtve točke“, poručila je Pusić.
Sada predstoje dva mjeseca proceduralnih i drugih priprema kako bi, prema očekivanjima, početkom juna bio aktiviran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU – BiH. Njegovim aktiviranjem otvara se put za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU.
EU je sa BiH Sporazum potpisala još 16. juna 2008. godine, a njegova ratifikacija u svim zemljama članicama završena je u početkom 2011. godine.
Međutim, Sporazum nije stupio na snagu jer se od BiH tražilo da provede presudu “Sejdić-Finci”, kao i neke ključne reforme.
EU je u decembru 2014. prihvatila novi pristup prema BiH, kojim su promijenjeni prioriteti – od političkih prema ekonomskim i socijalnim reformama, kako bi se prije svega poboljašala privredna situacija u zemlji.
(Gordana Sandić-Hadžihasanović, Slobodna Evropa)