U državama bivše Jugoslavije malo se uradilo na suočavanju sa prošlošću i pomirenju, a trendovi poslednjih godina sasvim su suprotni, upozorio je istoričar Milivoj Bešlin.

On je rekao da se vraćenjem „presvučenih“ radikala na vlast u Srbiji, krenulo sa otvorenom rehabilitacijom ratnih zločina i onih koji su bili učesnici u ratovima 90-tih godina i da situacija nije drugačija ni u Hrvatskoj ni Bosni i Hercegovini (BiH).

„Ako je bilo poslije 2000. godine govora o suočavanju sa proslošću i kritičkim otklonu prema ratnim zločinima i vrijednostima koje su dovele do njih, današnji trend je suprotan“, kazao je Bešlin agenciji MINA.

On je rekao da je trend u današnjim društvima, reafirmacija vrijednosti koje su dovele do rata i rehabilitacija ratnih zločinaca.

„Plašim se da od samog rata nijesmo bili tako daleko od bilo kakvog suočavanja sa prošlošću“, kazao je Bešlin.

On smatra da se nacionalistička retorika na prostoru bivše Jugoslavije pojačava jer sam nacionalizam nije nestao kao vladajuća ideološka paradigma i kao ključna legitimacijska forma.

„Ne treba se žaliti na retoriku jer ona samo oslikava realno stanje država na Balkanu, jer su sve one sa izuzetkom Crne Gore i djelimično Sjeverne Makedonije, zemlje koje su utemeljene ključno na nacionalizmu kao dominantnoj legitimacijskoj osnovi i vladajućoj ideologije“, ocijenio je Bešlin.

On je rekao da su u Srbiji, Hrvatskoj i BiH na vlasti ratne stranke odnosno ratne političke strukture koje su ulazile u ratove i dalje insistiraju na tim vrijednostima.

„Oni pragmatično šireći populizam insistiraju na nacionalizmu kako bi se što duže održali na vlasti“, smatra Bešlin.

On je ocijenio da je veliki dio Evrope, prije svega centralna i istočna, obuhvaćen talasom nacionalizma, ksenofobije, mržnje i populizma.

„Nacionalizam je važan agens, jer zbog njegovog postojanja i snage ne dolaze na red prava pitanja koja bi nas približila Evropi. To su modernizacija, reforma društva i rad na pravnoj državi“, kazao je Bešlin.

On je ocijenio da su sve te stvari stavljene sa strane i da se čeka dok se ne riješe vječita nacionalna pitanja koja se nikad nijesu ni riješila do kraja.

„U tom posebnom smislu nacionalizam jeste prepreka u pridruživanju EU“, rekao je Bešlin.

(Analitika)