Ko kaže da nema lijepih vijesti u Bosni i Bercegovini? Nakon Kulina Bana u Banja Luku stiźe i Tvrtko Prvi Kotromanić.

Konkretnije, u park, koji se pravi u najvećem kružnom toku u Banjoj Luci, stigao je spomenik posvećem Tvrtku I Kotromaniću.

Trenutno se radi na postavljanju ovog spomenika, koji je još zamotan, a nalazi se u sredini najvećeg kružnog toka, preko puta zgrade „Ekvatora“ sa jedne strane i srednjovjekovne tvrđave Kastela sa druge strane u samom centru grada.

Da podsjetim, Tvrtko l Kotromanić, bio je bosanski kralj u drugoj polovini 14. vijeka, a najveću teritoriju i moć Bosna je imala za vrijeme njegove vladavine. On prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. Banja Luka kao drugi po veličini BiH grad u potpunosti zaslužuje ovaj spomenik.

Još prije ovoga, početkom augusta mjeseca, u Banjoj Luci je postavljen spomenik posvećen Kulinu banu visok čak devet metara.

„Kroz izgradnju ovog spomenika, Centralnog spomen-obilježja ali i spomenika Tvrtku I Kotromaniću želimo poslati poruku da smo opredijeljeni da radimo i na razvoju spomeničke kulture našeg grada, koja je bila zapostavljena“, rekao je ranije Draško Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke i kandidat za budućeg, novog/starog gradonačelnika.

Iako nije najjasnije u kojoj ulozi se Draško utrkuje za prvu gradsku fotelju: da li kao samostalni kandidat, da li kao produžena Dodikova ruka ili kao kandidat PDP-a za svaku je pohvalu što konačno gradu na Vrbasu, ljepotici, šeher Banja Luci vraća njen bosanski identitet.

I koliko god se neki trudili da Banja Luku pretvore u kasabu srpskog sveta, što su djelimično i uspjeli masovnom etničkom čišćenjem i uništavanjem nesrpskih bogomolja devedesetih godina prošlog vijeka – Kulin ban, Tvrtko Prvi Kotromanić, Ferhadija, Arnaudija i ostali spomenici kulture jasno svjedoče jedno – Banja Luka je bila i ostala bosanski grad i nema te sile, te nakarade i tog režima, koliko god on četnički bio, koji će kazati suprotno.

Čak i kad se u zlostavljanoj historiji Tvrtko i Kulin ban predstavljaju kao Srbi, pa im se grade spomenici „srpske kulture“ zapravo se nesvjesno gradi novi-stari bosanski identitet koga je Banja Luka čekala, oskaćena sve ove decenije.

Sljedeći korak je jasan – ukidanje četničkih naziva ulica i vraćanje starih imena.

A taj posao je golem. Zaista golem.

Kako je u jednom tekstu iz januara prošle godine navela banjalučka novinarka Gordana Katana, pozivajući se na podatke Gradske uprave, od 466 „starih“ ulica u Banjoj Luci, njih 277 promijenilo imena, dok je još 150 ulica, prema tom izvoru, tada čekalo da dobije naziv.

Zapravo, tek kad pogledamo ove brojeve, vidimo u šta je Banja Luka pretvorena.

I zato posao neće biti nimalo lak. Pa opet Tvrtko i Kulin ban ulivaju nadu da će najveći grad Bosanske krajine postati ono što i jeste – bosanskohercegovački grad, a ne srpska palanka i četnički Doznilend.

I zato, sa radošću čekamo spomenike bosanskoj kraljici Katarini Kosači i (ili) Jeleni Branković.

Neka živi Bosna i Hercegovina, neka živi bosanska ljepotica Banja Luka!

Dragan Bursać (Radiosarajevo.ba)