„Book&zvook“ majstorice zvuka Ljubice Letinić objavio je čarobnu audio knjigu: neobjavljeni rukopis novinarke Jasne Babić – „Zagreb, alternativni vodič“.

Jasna Babić iskopala je brojne priče o povijesti Zagreba. Rođena je, školovala se i radila, živjela najveći broj godina u tom gradu, i na kraju je tu ostavila i svoj pepeo. Zapisala je dio tih priča i one se mogu pročitati. Ali to nije to.

„Nedugo prije svoje smrti, Jasna Babić povjerila mi je na brigu audio CD s 24 kratke priče o prošlosti Zagreba. Zanimljivo je da su te priče pisane upravo za slušanje, u namjeri da ih se emitira u zagrebačkim tramvajima kroz razglasni sustav. No, kako taj Jasnin izlet u medij audija, iz tko zna kojeg razloga, nije zaživio, dala mi je svoje priče misleći da ću lakše od nje naći način da polete eterom“, kaže Ljubica Letinić.

Radna i prilično neslušljiva, „tramvajska“ verzija tih Jasninih priča imala je metalni zvuk koji ne odskače previše od razgovijetnog tona podsjećanja da poništite kartu.

Ali glasnicama i slušnim aparatom vješte, ali i Jasninom rukom izabrane radio novinarke one su transformirane u bajkoviti zvučni serijal od 24 nastavka. Dovoljno da vas, sa slušalicama na ušima, ubaci prvo u vremeplov, opije i prebaci u blatnjavi grad bez tramvaja, koji zeru miriše na balegu jer stalno prolaze konjske zaprege. Nakon nekoliko priča, ako ne promašite tramvajsku stanicu u današnjem Zagrebu, zaključit ćete da ste teleportirani.

Jasna Babić u ovom je mediju na sat i kvarat reinkarnirana i priča glasom Ljubice Letinić, uz pozadinske zvukove koji stvaraju atmosferu uvjerljiviju od brižljivo patinirane scenografije filmskoga seta. Pritiskom na „play“ ti davno zaboravljeni, dotjerani, kužni, ugledni, poludjeli, spretni, unakaženi, ranjeni, blatnjavi, spaljeni ili pokopani prkosnici, namjesnici, dželati, hižne tovarušice, kanonici, kurve, prodavačice i jahači, inženjeri, vidarice i travari viču, švercaju, pišu perom pod svjetlom svijeće, zavode, jašu konje i rastjeruju guske, stavljaju pa skidaju pijavice, podmićuju, ponašaju se kao da su na pijaci, glade svoja tek obrijana lica ili pate više nego što bi patili da su samo bili – netko.

Elementi divljeg jugoistoka Europe ili srednjovjekovne kmice stanice jednog od puteva prema Jeruzalemu samo su dio tog šireg historiografskog istraživanja. Ovaj alternativni vodič kroz Zagreb i njegova vremena, rezultat su Jasnine strasti da razumije kako su funkcionirali ti primitivniji, a možda samo raniji oblici ovoga, istoga.

Jasna Babić je prvenstveno doživljena kroz novinarstvo i političko-pravosudne trilere, publicistiku uzbudljiviju od krimića, ili po kopanju po izdajama, što oni proklamiranim s visine, a lažnim, što onim zataškanim izdajama, a stvarnim. Bilježila je i analizirala turbulencije dok su se događale – kako u ratu i raspadu, tako i u miru, vremenu novogradnje i krivoga srastanja.

Ali glad za znanjem i razumijevanjem okrenula ju je od suvremenosti prema masi koja se mijesila, pulsirala, rađala i trulila u nikad do kraja identičnim, ali sličnim uzorcima. I sve to prije nego što se manifestirala kao današnjica koja će sutra predvidivo opet postati jučer.

Zato su brojni razgovori s Jasnom, koji bi počinjali u sadašnjosti, završavali u nešto dubljoj prošlosti od ratova koji su živahno iskakali u raspravama o suvremenosti. Dalje, dakle, od Domovinskog i Velikog rata, i od braće Radić, Habsburgovaca, Gaja i Preradovića, pa skroz tamo iza coprnica – ženâ kojima se divila zbog njihove samostalnosti i neprilagođenosti. Da bi oživjela zaboravljene korijene Zagreba, otkopala je temelje i otišla sve do Zlatne bule.

Zatim je krenula slagati blokove mostova, ubožnica, bunara, prve farmacije i zgrada s razglednica, promotrila ljude i njihove sukobe, neuspjele zakone i nepisana prava. Oživjela domaćeg čovjeka koji je zeznuo Siemens, koji ipak dobiva bitku za elektrifikaciju Zagreba. Oni kojima se gadi briselska administracija, svakako bi trebali čuti o jalovim naporima davnih zagrebačkih vlasti da propišu živote podanika, od njihovog odijevanja do trajanja svadbi, pod prijetnjom otkazom, globom i sramoćenjem. Neke od tih svojih priča, na kojima je strastveno radila, Jasna je objavila na Lupigi.

Fanatično je istraživala ostavštinu Baltazara Krčelića i druge povijesne izvore, nekoliko puta iščitavala vrsnu povjesničarku Nadu Klaić. Priče „nevažnih“, mahom nepismenih ljudi tog vremena, čiji su je životi ponajviše zanimali, nalazila bi u njihovom dodiru s pismom – u sudskim dokumentima. Čitajući o tom zaboravljenom i „apsolviranom“ dobu s kojim smo izgubili emocionalnu vezu, Jasni su se otvarali bučni i živopisni svjetovi ovih prostora, željni da ih netko demistificira službenog tumačenja. Povijest ispisuju nekadašnji pobjednici, plemstvo i birokracija te trenutna vladajuća klasa, a raja rijetko ili nikako.

„Mogu zamisliti Jasnu kako se otpuhujući prašinu s tih dokumenata i pišući bilješke vragoljasto smije i uživa jer su je svi oni neodoljivo podsjećali na likove koje je sretala u stvarnom životu i koji bi postali tema njezinih novinarskih tekstova. Ova 24 štikleca sigurno će izmamiti osmijeh svakom slušatelju, bio on Zagrepčanin ili turist, a onom ambicioznijem možda će probuditi radoznalost i potaknuti ga na daljnja istraživanja alternativne povijesti Zagreba“, piše Paola Bobanović, novinarka koja je sudjelovala u izradi ovog sjajnog serijala kojeg možete poslušati na mobilnoj aplikaciji Book&Zvook.

Sigurno je da bi putnici drugačije progledali kroz prozore tramvaja da su imali priliku slušati Jasnine trominutne priče sa zvučnika u tramvaju. Ali ovako bi vam ih ispričala Jasna.

Ana Benačić (Lupiga.com)