Stručnjaci kažu da će bivši američki predsjednik Donald Trump usvojiti vanjsku politiku veće izolacije od saveznika – s izuzetkom Izraela – ako se vrati u Bijelu kuću u januaru te da će ponovno primijeniti princip „plaćanja zaštite“.

Svoj govor temelje na Trumpovom izboru senatora J. D. Vancea na poziciju potpredsjednika ako pobijedi na izborima zakazanim za kraj ove godine, jer je žestoki protivnik potrošnje na odbranu evropskih saveznika, ali je u isto vrijeme snažan saveznik Izraela.

U srijedu, trećeg dana Konvencije Republikanske stranke, Vance je održao govor u kojem je pohvalio Trumpove ideje i rekao da američki mediji nisu bili potpuno fer spram postignuća ovog čovjeka tokom njegovog prethodnog predsjedničkog mandata.

Vance je implicitno okrivio predsjednika Joe Bidena za pokušaj atentata na Trumpa u subotu, ukazujući na to da je republikanskog kandidata opisao kao „opasnost za demokratiju“.

Preispitivanje vojne podrške Evropi

Kako javlja dopisnik Al Jazeere Fadi Mansour, Vancea mnogi Amerikanci ne poznaju jer je u politiku ušao kasno, prije samo dvije godine, kada je izabran za senatora države Ohio.

Mansour je rekao da će Vance često navoditi svoju priču o samostalnom odrastanju, životu bez oca u siromašnom okruženju, čija je majka bila narkomanka te da je diplomirao na najprestižnijim američkim univerzitetima i služio vojni rok u Iraku.

Mansour je dodao da će ovim govorom Vance pokušavati objasniti da je utjelovljenje američkog sna kako bi dobio glasove bijele radničke klase, posebno u „zahrđalim“ državama (Wisconsin, Michigan i Pennsylvania), koje su za Trumpa veoma važne jer ih je izgubio od Bidena na prethodnim izborima.

Kada je riječ o vanjskoj politici, dopisnik Al Jazeere Morad Hashim rekao je da Republikanska stranka s duelom Trump-Vance predstavlja najizolovaniju verziju u svojoj historiji, ukazujući na to kako usvaja ideju da Evropa preuzme odgovornost za svoju sigurnost i potrošnju u tu svrhu.

Isto važi i za Ukrajinu koju Trump neće nastaviti snabdijevati novcem i oružjem, kako kaže Hashim, i zalagat će se za prekid rata jer Rusija ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju Evropi i mir između njih se može postići.

S druge strane, Trump i Vance pružaju bezuvjetnu i neograničenu podršku Izraelu u njegovom ratu u Pojasu Gaze i dopuštaju mu da ga nastavi dok se ne ostvare svi njegovi ciljevi.

Trump nije predstavio jasnu strategiju u vezi s palestinskim pitanjem, navodi The Washington Post, a tokom sastanka s nekim donatorima doveo je u pitanje izvodljivost uspostavljanja nezavisne palestinske države.

Obećao je da će se strožije pozabaviti antiratnim studentskim protestima na američkim univerzitetima te da će svakog studenta koji protestuje izbaciti iz zemlje.

Komentirajući ove stavove, koordinator za arapske odnose u Trumpovoj predizbornoj kampanji Massad Boulos je rekao da je Trump jasno najavio da će se fokusirati prije svega na okončanje rusko-ukrajinskog rata, da će okončati rat u Gazi i da će riješiti sigurnosna pitanja između Irana i zaljevskih država, kao i između Kine i Tajvana, što je dovelo do sjevernokorejske raketne krize.

Podrška Izraelu

Kada je riječ o stavu prema Palestini, Boulos je u svom javljanju za Al Jazeeru iz SAD-a rekao da je Trumpov prioritet tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata bio mir, da je postigao četiri sporazuma o normalizaciji odnosa između Izraela i arapskih zemalja te da je pokušavao postići rješenje o dvije države.

Osim toga, Trump se izričito obavezao, kaže Boulos, da će „raditi na zaustavljanju rata u Gazi i prije nego što zvanično preuzme svoje predsjedničke dužnosti, jer odbacuje ubijanje civila u bilo kom ratu“.

Ali, rekao je Boulos, Trump ili bilo koji američki predsjednik, bez obzira na njegovu pripadnost, nedvosmisleno će podržati Izrael jer je to američki strateški interes.

Dr. Khalil al-Anani, profesor političkih nauka na Univerzitetu Johns Hopkins, odgovorio je Boulosu, rekavši da Trump ne teži miru u regiji, već uklanjanju palestinskog pitanja sporazumom stoljeća, koji će u potpunosti eliminirati ideju nezavisne države.

I ne samo to, Al-Anani je istakao i to da je Trump jedini američki predsjednik „koji se usudio da prizna Jerusalem kao glavni grad Izraela, okupirani sirijski Golan kao izraelsku teritoriju i naselja na Zapadnoj obali kao izraelska“.

Ako Trump i Vance pobijede na izborima, kaže Al-Anani, američka vanjska politika će se vratiti doktrini „Amerika na prvom mjestu“, a to implicitno znači napuštanje evropskih i arapskih saveznika i vraćanje principu „plaćanje u zamjenu za odbranu“.

Al-Anani je rekao da Vance zauzima čvrst stav o podršci SAD-a Ukrajini koja je, prema nekim izvještajima dostigla 175 milijardi dolara. Ukazao je na to da među nekim evropskim liderima postoji ozbiljna zabrinutost zbog Trumpovog izbora Vancea zbog njegovog stava o podršci, prvenstveno Ukrajini.

U tom kontekstu, Al-Anani je istakao kako je Trump prije nekoliko dana jasno rekao da je Tajvan platio za svoju zaštitu, što je ranije, tokom svog prvog mandata, rekao savezničkim arapskim zemljama.

Al-Anani je zaključio da će Trump i Vance raditi na smanjenju umiješanosti u inozemne ratove zbog njihove visoke cijene te da će se fokusirati na suprotstavljanje Kini koja predstavlja ekonomsku prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama.

Međutim, kaže Al-Anani, Izrael je „izuzet od američke politike izolacije koju Trump želi usvojiti“, dodajući da je to „zbog historijskih, strateških i ideoloških razloga“.

Profesor političkih nauka je rekao: „Kršćanska cionistička desnica je veoma važna i bavi se Izraelom kao ideološkim projektom, stoga Trump na svaki način pokušava dobiti podršku te struje na izborima.“

Suprotno ovome, bivši američki diplomata James Jatras (republikanac) kaže da se američka politika prema Bliskom Istoku „nikada neće promijeniti promjenom predsjednika“, tvrdeći da „odluka o pitanjima kao što su Gaza i Iran zavisi od onoga što želi izraelski premijer Benjamin Netanyahu“.

Jatras je dodao da se Bidenu neki unutar Demokratske stranke suprotstavljaju kada je riječ o podršci Palestini, dok Trumpova stranka u potpunosti podržava Izrael, ističući da bi to moglo dovesti do rata s Iranom.

(Al Jazeera, foto: Beta-AP)