Prema udžbeniku geografije za četvrti razred srednje škole u Albaniji, albanska područja u Crnoj Gori su Ulcinj, Plav, Gusinje i Rožaje.

Ta područja („krajine“), kako se navodi, su do 1912. godine bila „deo geopolitičke kompaktne celine Albanije“, a „posle balkanskih ratova i turske kapitulacije vojnički su osvojena od Crne Gore“.

U udžbeniku geografije, u čiji je prevod imala uvid agencija Beta, na stranici 13. piše da su na Berlinskom kongresu 1878. godine „donete odluke na štetu albanskog naroda“.

„Ovaj kongres nepravedno je dodelio Srbiji istočni deo Kosova sa Vrangom (verovatno Vranjem), kao i Crnoj Gori Bar, Podgoricu, Plav i Gusinje“, piše u albanskom udžbeniku geografije.

Na 197. strani udžbenika štampana su pitanja i zadaci za vežbanje učenika: „Pokažite na mapi albanska područja na prostoru Crne Gore“, „Kako i kad su ova područja otcepljena od geoprostora Albanije?“, „Kakva je budućnost ovih područja i kako može da se popravi njihovo ekonomsko i kulturno stanje?“. 

Na naslovnoj strani pomenutog udžbenika je mapa Albanije, sa „albanskim područjima“ u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji i Grčkoj, kao i sa Kosovom. Navodno albansko područje u Srbiji, bez Kosova, je takođe izdvojeno, a odnosi se, uglavnom, na područje Bujanovca i Preševa.

Sva „albanska područja“ su grafički odvojena od mape Albanije, ali su označena istom bojom.

Ilija Despotović (Beta)