Skip to main content

Ahmići 31 godinu poslije: Istina i pravda nemaju alternativu

Jugoslavija 16. апр 2024.
4 min čitanja

"Jedinice HVO-a su 16. aprila 1993. godine ubile 116 osoba starosti od tri mjeseca do 81 godine, a selo u potpunosti uništili"

Na današnji dan prije 31 godinu u Ahmićima kod Viteza dogodio se stravičan zločin. Jedinice Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 16. aprila 1993. godine ubile su 116 osoba starosti od tri mjeseca do 81 godine, a selo u potpunosti uništili. Još uvijek se traga za posmrtnim ostacima 15 osoba.

Priča tada 13-godišnjeg dječaka Adnana Zeca kojem su u napadu ubijeni roditelji i sestra, a on ranjen, nakon čega se sakrivao osam dana u selu dok ga nisu spasili britanski pripadnici UN-a, na najbolji način opisuje šta se dogodilo u ovom mjestu u srednjoj Bosni. Bio je posljednji preživjeli iz uništenog sela. Kasnije je svjedočio o zločinu pred Haškim tribunalom. Danas živi u Nizozemskoj sa suprugom i dvjema kćerkama.

„Treba govoriti o tome šta se desilo u Ahmićima, traženju načina pomirenja, istrajnosti u svemu tome. Nadam se da je panel diskusija na temu ‘Sudski utvrđene činjenice nasuprot glorifikaciji zločina’, koja je održana uz pomoć saradnika iz Mehanizma u Hagu, samo početak, da je pokazatelj kojim putem bi mogli ići“, kazao je Adnan Zec čiju je priču, u knjigu Ahmići: Osam dana trinaestogodišnjeg Adnana (Ahmići: Die acht Tage des 13 jährigen Adnan), ukoričio austrijski pisac Thomas Obruča, koji je radio kao specijalni istražitelj Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Kulminacija kampanje etničkog čišćenja

Pukovnik Bob Stewart, komandant britanskog bataljona u sastavu UN-a, jedinice koja je prva ušla u uništene Ahmiće nakon napada, koji je sada političar i član Britanskog Parlamenta, izjavio je da je ono što su tada vidjeli u Ahmićima imalo veliki uticaj na živote britanskih vojnika.

„Postoje ljudi van Bosne i Hercegovine kojima je zaista stalo do ove zemlje. Nadamo se da će ovo postati sjajna zemlja u kojoj se može i treba živjeti“, izjavio je Bob Stewart tokom jednog od obilježavanja godišnjice zločina u Ahmićima.

Graciela Gatti Santana iz Urugvaja, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je zamijenio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, rekla je da se „Ahmići moraju dodati dugom spisku nekad nepoznatih gradova i sela koji nas danas podsjećaju na gnusna nedjela na čiji spomen zadrhtimo od užasa i srama“.

„Stravični masakr HVO-a bio je kulminacija kampanje etničkog čišćenja u Lašvanskoj dolini koju je sprovodilo političko i vojno rukovodstvo hrvatske zajednice u [samoproglašenoj] Herceg-Bosni. U danima koji su prethodili masakru, HVO je uputio Bošnjacima ultimatum u kome se od njih zahtjeva da potpišu Vance-Owenov prijedlog mirovnog sporazuma, najkasnije do 20:00 sati 15. aprila 1993. godine.

Kada Bošnjaci to nisu učinili, snage HVO-a pod političkom kontrolom Darija Kordića i vojnom komandom Tihomira Blaškića, pokrenule su temeljno isplaniran i koordiniran napad na Ahmiće i okolinu. Vojnici HVO-a išli su od jedne do druge bošnjačke kuće, palili ih i ubijali ukućane“, rekao je Kenneth Scott, advokat za ljudska prava i tužitelj za ratne zločine. On je, kao viši tužitelj na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, radio na slučaju Darija Kordića i Marija Čerkeza. Pomenuti slučaj je obuhvatao i optužbe vezane za ratne zločine i masakr počinjen u Ahmićima.

Ratni zločinac Kordić bi sve ponovio

Haški tribunal osudio je Kordića na 25 godina zatvora, a on je nakon odležane dvije trećine kazne pušten na slobodu u junu 2014. godine Prošle godine objavljena je snimka na kojoj Kordić na pitanje je li vrijedilo zatvora i rata, odgovara: „Sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka sekunda je vrijedila“.

Kenneth Scott je ustvrdio da u velikoj mjeri, zbog ovakvih izjava, etnička podijeljenost traje i danas, a da „oni koji govore da se zločin HVO-a kao ovaj u Ahmićima nisu dogodili, moraju biti odbačeni“.

Nemanja Stjepanović. iz Mehanizmovog programa za informisanje, na panel diskusiji „Sudski utvrđene činjenice nasuprot glorifikaciji zločina“ kazao je kako je Kordić izjavljivao da HVO nije imao udjela u masakru u Ahmićima, da njegovi ljudi „kao dobri kršćani nikada ne bi počinili takva djela“ te za to okrivio bosanske Srbe ili same muslimane i da „nema potrebe za bilo kakvom istragom“. Objasnio je da se tokom suđenja Kordiću saznalo za izvještaj Miroslava Tuđmana, tadašnjeg direktora Hrvatske izvještajne službe (HIS), koji je 21. marta 1994. godine uputio svom ocu Franji Tuđmanu, predsjedniku Hrvatske, kojim baca krivnju za napad na Ahmiće na Specijalnu jedinicu HVO-a „Jokeri“ i grupu zatvorenika oslobođenih iz zatvora Kaonik.

Uprkos činjenici da je presuđeni ratni zločinac, država Hrvatska nije oduzela odlikovanje Kordiću.

Oduzeti odlikovanja osuđenim zločincima

„Tokom predsjedničke kampanje u Republici Hrvatskoj koja bi trebala biti najesen, pitat ćemo sve kandidate zašto su nam i dalje osuđeni ratni zločinci odlikovani najvećim i najvažnijim državnim ordenima. Što poručujemo javnosti, ali i mladima koji će biti nasljednici procesa gradnje naše države, pa tako i odnosa u regiji time što im ne oduzimamo ordenje? Što mi kao društvo želimo time poručiti što imamo ljude koji su osuđeni za ratne zločine, za ubojstva, za mučenja, za ideologiju zla, da su takvi ljudi netko koga mi poštujemo i odlikujemo? Čak i one pravomoćno osuđene koji kažu da bi ponovili djela“, istakla je Margareta Blažević iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske (YIHR).

Uoči 31. godišnjice zločina počinjenih u Ahmićima, aktivisti YIHR-a su postavili tri billboarda u centru Zagreba i jedan billboard pored magistralne ceste između Viteza i Ahmića kojim su uputili izvinjenje u ime građana Republike Hrvatske za ono što se dogodilo u tom mjestu u srednjoj Bosni 1993. godine.

Prvi billboard u Zagrebu je uništen nekoliko sati nakon postavljenja, a vlasnik reklamnog panela u Vitezu morao ga je dva dana kasnije prelijepiti i pokriti poruku zbog prijetnji koje su mu upućene. Naređeno mu je da mora ukloniti, ne samo reklamni panel na kojem je bio YIHR-ov plakat, nego i još dva panela u njegovom vlasništvu koji su legalno postavljeni na privatnom zemljištu treće osobe.

„Našim dolaskom, našom kampanjom i zalaganjem, našim aktivnostima koje radimo da se Ahmići ne zaborave, da ih se sjećamo i u Hrvatskoj, pokazujemo da ipak postoji netko u Hrvatskoj koji o tome brine, tko je upućen. Sa svih strana pokušavaju to ignorirati i poricati, pokušava se to nekako ugurati pod tepih, da se o tome ne priča, jer otvaranje priče o Ahmićima i zločina u Ahmićima, otvara jako puno pitanja oko uloge Republike Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini. Političari se ne žele time baviti, ne žele preuzeti odgovornost. A, mislim da bez takvih stvari, funkcionirati zajedno kao regija nećemo moći“, naglasila je Senna Šimek iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska.

Vlast u Hrvatskoj mora biti hrabrija

Branka Vierda, magistrica je prava iz Hrvatske, stručnjakinja iz oblasti tranzicijske pravde. Dobitnica je Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ u 2023. godini.

Vierda je kazala da nema dovoljno svijesti kod ljudi u regionu da razgovaraju otvoreno o dešavanjima u ratovima ‘90-ih godina prošlog stoljeća i počinjenim zločinima, pa tako i zločinu u Ahmićima. Ustvrdila je da nisu ljudi odgovorni zbog toga jer ne znaju dovoljno o tome što se u Ahmićima dogodilo, da najveću odgovornost snose oni koji su na visokim političkim pozicijama.

„Ljudi iz Udruženja ‘16. april’ imaju dobru vjeru, otvoreni su za dijalog samo da je ono o čemu se razgovara utemeljeno činjenicama. Politička vlast u Hrvatskoj mora biti hrabrija. Kad možemo biti mi koji dolazimo u Ahmiće, mogu i oni“, zaključila je Vierda.

(Al Jazeera, foto: fmbi.gov)