Europa je zahva?ena radikalnim populizmom desnog smjera, a zemlje Zapadnog Balkana nerijetko i profašisti?kim idejama koje podsje?aju na po?etak devedesetih godina, ?ulo se tokom obilježavanja Dana oslobo?enja Tuzle.
Stoga, sugovornici Radija Slobodna Europa (RSE) upozoravaju da se vladaju?e politike i njihovi ?elnici ve?ine zemalja regije sve više okre?u nacionalnim retorikama štite?i, navodno, svatko svoj narod.
Tenzije se podižu, kako kažu, izmjenama imena trgova što politi?ari ocjenjuju „povijesnim trenucima“. Antifašisti?ke tekovine sve više se zanemaruju.
Bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi? koji je ovih dana boravio u Tuzli, kaže da su revizije povijesti itekako opasne.
„Hitler (Adolf) je uvijek tobože štitio Nijemce, a uvijek je osvajao i ubijao. Miloševi? (Slobodan) je isto tako štitio Srbe i to mu je bilo opravdanje da ide u agresiju“, podsje?a Mesi?.
U ideologijama i retorici ?elnih ljudi Hrvatske i Srbije dominantan poredak je nacionalizam, kaže povjesni?ar u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Milivoj Bešlin.
Bešlin smatra da je društvo više nego ikada dužno pružiti otpor tome, mada stanje u Srbiji o ovom pitanju ocjenjuje veoma lošim.
„Stanje u Srbiji je loše i bez mnogo promena od pobede nacionalisti?ke ideologije. Evo, sada je trideseta godina od dolaska Miloševi?a na vlast. Uz izvesne fluktuacije, stanje u Srbiji se, nažalost, ne menja na bolje“, isti?e povjesni?ar Bešlin.
Srbija je baš ju?er dala garancije za puštanje Ratka Mladi?a na slobodu koji je upravo u ime nacionalne i fašisti?ke ideologije bio jedan od ?elnih generala koji su, prema optužnici, nare?ivali najbrutalnija ubojstva i mu?enja ljudi drugih nacionalnosti.
Stoga, Bešlin smatra da je na gra?anima zemalja regije obveza i odgovornost boriti se protiv toga kako se ne bi ponovile devedesete godine. Na pomo? velikih sila, smatra on, više se niti jedna zemlja ne može osloniti.
„Velike sile nam nimalo ne pomažu. Verujem da bi se velike sile na ovom prostoru – jedna naoružavaju?i Srbe, druga naoružavaju?i Hrvate, tre?a naoružavaju?i Bošnjake – vrlo rado pobile na našem prostoru do poslednjeg Srbina, Bošnjaka i Hrvata. Vidimo kako se to dešava u Siriji. Ali, eto, mi zato ne trebamo biti glupi“, ukazuje Milivoj Bešlin.
Bosna i Hercegovina je više nego ikada nacionalno podijeljena zemlja. Generacije djece su ve? iškolovane na principima podjela.
Jugoistok Evrope što prije uklju?iti u EU
Bivši ?lan Predsjedništva Jugoslavije Bogi? Bogi?evi? ilustruje koliko je fašizam danas prisutan u podijeljenoj Bosni i Hercegovini.
„Imamo presu?en genocid u BiH. Imamo masovne progone. Imamo formulu za organizaciju države – jedan narod jednako je jedan vo?a, odnosno jednako je jedna partija. Imamo dvije škole pod jednim krovom. Sve je to fašizam koji mi živimo. Evropa je propustila šansu da brani sebe od fašizma upravo ovdje u Bosni i Hercegovini“, kaže Bogi?evi?.
Stjepan Mesi? smatra da se cijela Europa suo?ava s ekspanzijom fašizma, a spas vidi u novom na?inu organizacije Europe koji je predstavio u Tuzli u javnom obra?anju povodom ro?endana ovog bosanskohercegova?kog grada.
„Na nama je da u?inimo sve da se jugoistok Evrope, koji još nije u EU, udruži u Evropsku uniju, odnosno da na kraju Evropska unija sura?uje s Rusijom, a ne protiv Rusije, jer i Rusija je evropska zemlja. ?injenica je da Rusija sada sa svojom strukturom ne može biti odmah ?lanica EU, ali EU s Rusijom mora stvarati ugovore“, isti?e Bogi?evi?.
Dakle, moramo pomo?i da se jugoistok Evrope što prije uklju?i u EU jer je to najbolja koncepcija za opstanak Evrope, a time i da Evropa bude jedan od najja?ih faktora u svijetu. Zašto? Jer kada svi otvorimo granice, nema više motiva za rat. Sasvim svejedno ?e biti jednom Ma?aru da li je s jedne ili druge strane granica ili Italijanu, Srbinu i Francuzu. Bit ?e svejedno i Srbinu, Hrvatu, Albancu ili Bošnjaku. Kod otvorenih granica nema motiva da neko, tobože, štiti svoju nacionalnu manjinu“, kaže nekadašnji ?lan Predsjedništva Jugoslavije.
Svijet je suo?en s nacionalizmom i fašizmom zbog ?ega se danas, više nego ikada, nosi sa razaranjima i brutalnim ubijanjima, kažu sugovornici RSE.
I dok svi, prema njihovom mišljenju, u novim generacijama vide odgovornost za pozitivne promjene, posebno u bivšim jugoslovenskim zemljama, nove generacije, ?ini se, biraju lakši put – biti što dalje od odgovornosti.