Bakir Izetbegović novi je predsjednik SDA. Kongres ga je podržao sa ubjedljivom većinom od 590 glasova čime je postao treći predsjednik stranke.
Izbor sina prvog predsjednika stranke Alije Izetbegovića bio je i očekivan, a atmosfera pred Kongres koji se održava na 25. godišnjicu od osnivanja stranke išla mu je u prilog tim prije što je nakon smrti bivšeg predsjednika Sulejmana Tihića, Izetbegović istupao u ime stranke. Izetbegović je imao i najviše nominacija za predsjednika, a podrška sa terena bila je gotovo stopostotna.
Predstavljajući program, naveo je da je SDA otvorila demokratske procese u Bosni i Hercegovini, izborila nezavisnost zemlje, uticala na postizanje mira i bila pokretačka snaga pozitivnih reformi.
Nakon što je izabran kazao je kako će se držati onoga što je naveo, a to su „odnosi unutar BiH, odnos Bošnjaka spram njihovih vrijednosti, odnosi prema BiH, ali i narodima s kojima žive, Srbima i Hrvatima.“
Za novog lidera najveće bošnjačke stranke pomirenje je najbitniji proces. „Iz njega će izaći i politička volja, iz nje bolji ambijent i za investicije i reforme i za ulazak inostranog kapitala i sve što nas vuče iz loše političke i socioekonomske situacije. To su moji prioriteti.“
Dodao je kako dobre veze s Hrvatskom i sve bolje sa Srbijom, ali i srpskim političarima u BiH daju nadu da se može graditi bolja budućnost.
Šemsudin Mehmedović, Izetbegovićev protukandidat koji je dobio 159 glasova, kazao je kako „uprkos neprincipijelnoj atmosferi poštuje odluku Kongresa, te očekuje da će novo rukovodstvo početi da primjenjuje konkursna dokumenta odnosno ono što je zacrtano u rezolucijama“.
Podsjetimo, Kadrovska je komisija stranke najprije diskvalifikovala Mehmedovića kao kandidata, ali ga je u utrku vratio Glavni odbor koji je predložio i Irfana Ajanovića. Ajanović je završio sa četiri glasa.
Mehmedović, bivši potpredsjednik stranke, koji je zbog stavova o korumpiranim stranačkim kadrovima na Konvenciji SDA 2013. godine ostao bez pozicije u predsjedničkim strukturama, je tokom govora zastupao tezu da stranka treba da se nanovo demokratizuje, te da se zbog toga nije prijavio veći broj kandidata.
„Ne želim vjerovati da se svi mogu uplašiti, kupiti imenovanjima na javne funkcije, paušalom ili zaposlenjem bliskog člana porodice. Šta se to događa sa SDA kadrovima? Dobili smo opomenu i posljednje bjanko povjerenje na izborima 2014. godine. Dobar rezultat SDA je rezultat izostanka ozbiljne alternative, ali dokle? Također i autoriteta pojedinih kadrova na listama kojih u implementaciji nema. To znači da smo prevarili birače“, konstatovao je Mehmedović.
Izetbegović je na ovakve ocjene nakon izbora kazao da je njegov protukandidat pretjerao te da bi da je „tačno to što je rekao dobio 80, a ne 20 posto glasova.“
Inače, Izetbegović je bio i jedan od kandidata na stranačkom kongresu održanom prije šest godina kada ga je pobijedio Sulejman Tihić.
Stranka će, bar ako je suditi prema predloženim rezolucijama, zastupati reformu ekonomskog sektora, a procjenjuju da bi njom bilo uposleno deset hiljada ljudi u FBiH, te 15 hiljada na nivou države godišnje.
Također bi se na dnevnom redu bh. političkog života mogla naći i nova reforma Ustava BiH, sa koja bi, kako je rečeno, pratila ranije stavove stranke o jednom predsjedniku države, državnoj vladi, te organizaciji BiH po principu pet regija.
Ovakav prijedlog, bar sudeći prema reakcijama predstavnika stranaka koje su priustvovale Kongresu SDA, teško da će uskoro ugledati svjetlo dana.
Iako je za HDZ BiH, kako je kazao potpredsjednik stranke Marinko Čavara ovakav ustroj donekle kompatibilan s njihovim programom, Branislav Borenović potpredsjednik PDP, kazao je kako sve stranke imaju svoj pogled na BiH jer „mi možda želimo malo više Republike Srpske, u SDA malo više Bosne i Hercegovine, ali bitno je da smo na istom tragu kada su u pitanju reforma u BiH i njen put ka EU, o čemu svjedoči i potpisana izjava.“
(Dženana Halimović, Slobodna Evropa)