Bosna i Hercegovina nije uredila pitanje plina na državnom nivou, što je bila međunarodna obaveza. Zbog toga bi joj Energetska zajednica mogla uvesti sankcije.

Sektor plina u ovoj državi potpuno je neprilagođen evropskim standardima iako ih se Bosna i Hercegovina obavezala provesti.

Ovi standardi bi, objašnjava univerzitetski profesor i stručnjak za energetiku Aleksandar Knežević, doveli do liberalizacije tržišta.

„Cilj je da se napravi jedinstven prostor umrežene energije. I električnu energiju i gas da možete kupiti ili kao pojedinac ili kao, ne znam, Sarajevogas, Elektrodistribucija, da možete kupiti gdje god hoćete. I time se stvara konkurencija, i onda dolazi do pada cijena i povećava se sigurnost u snabdjevanju“, ističe Knežević.

Međutim, ništa nije urađeno, a stanje nije obećavajuće. Cijene plina koje plaća Bosna i Hercegovina među najvećima su u Evropi.

Država nema mogućnosti skladištenja plina u slučaju energetske krize, ili, pak, sankcija koje Rusija najavljuje Evropi. Uz to, ovisna je o ruskom plinu.

Nelogičnosti u transportu

BH Gas jedina je firma koja uvozi plin za potrošače u Bosni i Hercegovini.

Donošenje državnog zakona je, poručuju, nužno za nastavak poslovanja. Izbjegle bi se i neke nelogičnosti u transportu plina kroz državu, s obzirom da plinovod prolazi kroz oba bh. entiteta i pod nadzorom je različitih preduzeća.

„Trenutno se kompanija BH Gas nalazi u poziciji da mora plaćati za transport gasa preduzećima koji drže dionice između Zvornika i Kladnja. To su Gas promet i Sarajevogas, istočno Sarajevo“, navodi glasnogovornik BH Gasa Dino Salihagić.

Evropski propisi podrazumijevaju osnivanje državnog regulatora plinskog sektora, odvajanje plinovoda i ravnopravno otvaranje mreže svim distributerima. Međutim, za to je potreban zakon na državnom nivou.

„Da li to zvali na nivou države, ili to zvali između dva entiteta, ali moramo imati neke dokumente koji vrijede za cijelu teritoriju. Strateška opredjeljenja moramo imati, a mi [ga] nemamo“, kaže Knežević.

Državni zakon

Entiteti, pak, imaju različite interese. Federacija Bosne i Hercegovine želi graditi plinovod prema Slavonskom Brodu (Hrvatska), kako bi se oslobodila ovisnosti o onome iz Rusije. S druge strane, Republika Srpska namjerava graditi Južni tok.

Osim toga, Vlada RS-a potpisala je ugovor s Gazpromom o uvozu plina, čime bi se izbjegao BH Gas, u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine.

„Mi čekamo njihov odgovor i objašnjenje ovog sporazuma“, govori Salihagić.

Bh. vlasti bile su svjesne mogućih sankcija koje bi dodatno pogodile energetski sektor i obustavile sva ulaganja i projekte.

Državni zakon o plinu, međutim, nije prihvatljiv za vlasti RS-a, jer tvrde kako se njime oduzimaju nadležnosti entiteta, kaže novinar Al Jazeere Ivan Pavković.

„Usvajanje državnoga zakona trebalo je dovesti do otvaranja tržišne utakmice. No, u Bosni i Hercegovini u plinskome sektoru vode se tek ona politička. Kašnjenje u ispunjavanju obveza zemlju je dovelo pred sankcije i ogromnu štetu“, dodaje Pavković.

(Al Jazeera)