Otvaranje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju još jednom je pokrenulo rasprave u javnosti i među stručnjacima o normiranju službenog jezika.
Dok jedni tvrde da država i pojedinci pokušavaju nacionalizirati pitanje jezika, druga strana to demantira.
Prvu godinu na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost upisala su 34 studenta.
„Ja volim crnogorski jezik i crnogorsku književnost prije svega. Mi ćemo izučavati velikane crnogorske kao crnogorske, a ne velikane drugih naroda“, kaže studentica Teodora Kovačević.
Fakultet je osnovala država iz nekadašnjeg Instituta za crnogorski jezik. Kao zasebnu instituciju, van Univerziteta, koju će finansirati Vlada.
Aktueliziran dugogodišnji sukob
Crnogorski jezik proglašen je službenim 2007. godine, dvije godine kasnije je standardiziran. Otvaranje novog fakulteta ponovo je aktueliziralo dugogodišnji sukob lingvista oko normi jezika.
Crnogorski jezik ima dva dodatna slova – Ś i Ź, te svoj pravopis i gramatiku. U upotrebi su dvije varijante jezika – jotovana i nejotovana.
Profesori postojeće katedre za crnogorski jezik u Nikšiću tvrde da je novi fakultet nastavak državne politike nacionalizacije jezika, na, kažu, nenaučnim osnovama.
Dekan novog fakulteta i jedan od tvoraca standarda crnogorskog jezika Adnan Čirgić odbacuje optužbe i tvrdi da je crnogorski jezik uvažio sve potrebne govore i norme i omogućio dublete.
Za državu otvaranje fakulteta sa aspekta opravdanosti i finansija nije sporno.
STUPS: Gnezdo orlovo