Ustavni sud Republike Hrvatske odlučio je da tzv. referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s državnim Ustavom.

Referendum o promjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u dijelu koji tretira upotrebu manjinskog jezika i pisma, tražio je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, te za tu inicijativu prikupio dovoljan broj potpisa hrvatskih građana.

Referendumsko pitanje, po prijedlogu inicijatora, trebalo je glasiti: „Jeste li za to da se članak 12. stavak 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina mijenja tako da glasi: ‘Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave, državne uprave i pravosuđa onda kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje polovinu stanovnika takve jedinice’?“

„O predloženom referendumskom pitanju nije dopušteno raspisivanje referenduma“, odlučio je Ustavni sud.

Bez političke rasprave

Ustavni sud je naložio da je Gradsko vijeće Vukovara dužno u roku od jedne godine od dana objave odluke u Narodnim novinama u Statutu Grada propisati i urediti „individualna prava pripadnika nacionalnih manjina na službenu uporabu svoga jezika i pisma“.

Istodobno traže „uvažavanje potreba većinskog hrvatskog naroda, koje izviru iz još živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća, te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara“.

Vlada Hrvatske je dužna u istom roku uputiti u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, kako bi odredila mjere u slučaju opstruiranja njihovih prava.

Dok se izmjene ne provedu, “nadležna državna tijela neće provoditi taj zakon na području Grada Vukovara uporabom prisilnih mjera“, zaključuje Ustavni sud.

U odluci Suda navodi se kako svaki budući zahtjev za raspisivanje referenduma, koji bude podnesen Hrvatskom saboru, mora sadržavati detaljan prikaz činjenica i okolnosti koje su bile povod za referendumsko pitanje u predloženom sadržaju, te razloge za traženje referenduma.

“Ustavni sud na kraju ističe da nije sudionik političkih rasprava, niti je arbitar u rješavanju političkih sporova koji nastaju u hrvatskom društvu. Za rješavanje nastalih problema ne postoji drugo sredstvo osim svestranog političkog dijaloga vođenog u dobroj vjeri, ma kako neugodan taj dijalog ponekad mogao biti. Uporaba prisilnih sredstava, kao krajnja državna mjera represivne naravi, nije prihvatljiva, osim u očitim stanjima nužde“, navodi Sud.

Optužni prijedlozi za razbijanje ploča

Istovremeno su na vukovarskom Općinskom sudu protiv 22 hrvatska branitelja i ratna stradalnika podignuti optužni prijedlozi zbog sudjelovanja u nasilnom skidanju dvojezičnih i dvopismenih ploča prošle jeseni s državnih ureda i institucija u Vukovaru, potvrdio je član Stožera za obranu hrvatskog Vukovara Vlado Iljkić.

Čim su dobili optužne prijedloge iz Stožera su na svaki od njih napisali prigovor, jer žele, kako su naveli, „u sudskom postupku koji treba uslijediti doći do prave istine“.

„Nijedna država u svijetu ne postupa ovako prema svojim veteranima i herojima kao što to čini Hrvatska. Sigurno je da nitko od nas ne mrzi niti Srbe niti ćirilicu, samo tražimo da se provode zakoni i Ustav, a oni se u slučaju postavljanja dvojezičnih ploča u Vukovaru krše“, ocijenio je Iljkić na konferenciji za novinare.

U vukovarskom Stožeru smatraju neprihvatljivim navode iz optužnih prijedloga da su oni koji su sudjelovali u uklanjanju ploča to činili „s izrazito niskim pobudama“.

Iljkić ističe da su takvi navodi neprimjereni prema onima koji su u Domovinskom ratu izgubili sinove i druge članove obitelji.

Zatvorske i novčane kazne

Novinarima se obratio i član Stožera, 75-godišnji Marijan Živković, otac dvojice poginulih hrvatskih branitelja. Njegov sin Marko poginuo je kao pilot iznad Otoka, a za sinom Nikolom još traga.

Živković je od Općinskog suda u Vukovaru već dobio presudu u kojoj je za nasilno skidanje dvojezične ploče sa zgrade vukovarske policije u rujnu prošle godine osuđen na devet mjeseci zatvora, što je preinačeno u dvije godine uvjetno, uz novčanu kaznu nešto manju od 1.000 kuna (130 eura).

„Ne znam koliko vrijede moji poginuli sinovi, pa da ja državu tužim i tražim da oni meni plate“, kazao je Živković.

Govorio je i Enver Arnautović, koji se 1991. u Domovinskom ratu uključio kao maloljetni branitelj, te naveo da ga Državno odvjetništvo u vezi s događajem od 2. rujna prošle godine, kada su u Vukovaru razbijene tri dvojezične ploče, tereti za četiri kaznena djela, među kojima i za napad na dvije policijske službenice. Sve to on pobija.

(Al Jazeera)