Prvi put u hrvatskoj historiji Vlada je izradila Nacionalni plan za razvoj bolničkog sistema, koji bi trebao smanjiti broj kreveta na bolničkim odjelima i povećati broj dnevnih ležajeva i to tako što će manje lokalne i regionalne bolnice biti spojene sa većim.

Opozicija neće prihvatiti „Masterplan bolnica“, kako se kolokvijalno zove, a kažu i da ide na štetu pacijentima.

„Kasnimo s prezentacijom 18 dana, a u zbilji kasnimo 15-18-20 godina“, rekao je ministar zdravlja Rajko Ostojić prilikom prezentacije plana koji naziva zdravstvenim sistemom 21. vijeka.

Regionalni centri

Prema planu, svaka će regija imati jedan klinički bolnički centar, osim centralne Hrvatske gdje će biti dva, javlja reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić.

Manje lokalne i regionalne bolnice pretvorit će se u dnevne, jer dosadašnji sistem nije dobro funkcionisao.

„Ocjena stanja je 3 NE. Dakle, nedovoljno prilagođena mreža, nesklad u resursima – i nije optimalna. Ključni pokazatelji uspješnosti, učinkovitosti nisu optimalni, osobito ako se usporedi s drugim EU zemljama“, rekao je Ostojić.

Zato će se broj stacionarnih bolničkih kapaciteta smanjit za 30 posto, pa bi ih od ljeta na nivou Hrvatske trebalo biti 5.300 umjesto gotovo 8.000 koliko ih ima sada.

Dnevni ležajevi povećat će se za 43 posto, sada će ih biti 1.633, a više će biti i kreveta za dugotrajno liječenje kao i za palijativnu njegu – njih 1.400.

Manje lokalne i županijske bolnice zadržat će četiri osnovna odjela: odjel interne medicine, hirurgiju, pedijatriju i ginekologiju.

Oni će se, ako budu nedovoljno korišteni, gasiti, iako bi tome novi sistem trebao doskočiti.

Plan u funkciji od ljeta

„Očekujemo povećanu mobilnost osoblja. Posebno, primjerice, vrhunski liječnici će odlaziti u županijske bolnice, umjesto obrnuto. Usluge će dolaziti pacijentima“, kaže Ostojić.

No, imaju li pacijenti razloga za brigu?

„Pacijent može biti zabrinut, ali mi stvarno moramo još uvijek vjerovati da je osoblje medicinsko… od svih razina, da je sa zakletvom koju imaju… da će voditi računa da svoj posao obavlja na najbolji mogući način“, kazala je Mensura Dražić iz Koordinacije udruga u zdravstvu.

Način na koji će od ljeta funkcionisati hrvatske bolnice trebao bi osigurati i uštede. U ovom sistemu one su nužne jer je i prošle, kao i pretprošle godine, zdravstvo zahtijevalo sanaciju od približno 420 miliona eura.

Uz popunjenost bolničkih kreveta od 85 posto, uštede bi trebale iznositi blizu 53 miliona eura godišnje.

Dodatno bi se trebalo uštedjeti na dnevnim bolnicama i to 50 posto, ako se broj usluga poveća za 15 posto.

No, s Vladinom računicom ne slaže se opoziciona Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

Kažu da ministar ukidanjem kreveta neće postići uštede.

„Prije već 5-6 godina se nije plaćalo zdravstvo po punom ili praznom krevetu, već dijagnostici. Da pojasnim, slijepo cijevo… operacija košta 3.500 kuna [470 eura], bez obzira je li pacijent u bolnici jedan ili 10 dana. Dapače, ako je blaža operacija ostat će jedan dan i to je dobitak za zdravstveni sustav“, kaže Darko Milinović (HDZ), bivši ministar zdravstva.

Hoće li dobitak biti i „Masterplan“ vidjet će se u junu ili julu, kada bi u svim bolnicama u Hrvatskoj trebao zaživjeti.

(Al Jazeera)