Prema prvim nepotpunim rezultatima iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) najviše mandata dobila je lista HDZ-HSP AS-BUZ s ukupno 6 mandata. Kandidacijska lista SDP-HNS-HSU osvojila je 5 , a Laburisti  1 mandat.

Ovo su prvi izbori na kojima su građani birali svojih 12 predstavnika koji će ih zastupati u Evropskom parlamentu od ulaska u Evropsku uniju, 1. jula, do redovnih izbora za članove EP-a na razini cijele Unije iduće godine.

Zastupnici koji prema ovim nepotpunim rezultatima će ući u EU parlament s liste SDP-HNS-HSU su: Tonino Picula, Biljana Borzan, Marino Baldini, Oleg Valjalo, Sandra Petrović Jakovina:, s liste HDZ-HSP AS-BUZ: Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Ivana Maletić, Zdravka Bušić, Ruža Tomašić te Nikola Vuljanić laburist.

Prema rezultatima DIP-a koalicija HDZ-HSP-AS-BUZ osvojila je 32,27 posto glasova, koalicija SDP-HNS-HSU 31,29 posto glasova, a Hrvatski laburisti 5,98 posto glasova, navodi agencija Hina.

Odaziv na izbore bio je, prema DIP-u, 20,78 posto.

„Iznenađujući rezultat postigla je predsjednica Hrvatske stranke prava Ruža Tomašić, koja je dobila 26 posto glasova, gotovo dvostruko više od Andrea Plenkovića iz HDZ-a koji je bio prvi na toj listi“, izvještava Al Jazeerin reporter Ivan Čorkalo.

„Tomašić je bila poznata po tome što se oštro protivila ulasku u Hrvatske u Europsku uniju“, dodaje on.

Boško Picula, politolog iz Zagreba rekao je za Al Jazeeru da su ovo dosad najuzbudljiviji izbori.

„Ovo doista govori o tome da je u proteklih godinu i pol dana otkako su u Hrvatskoj održani posljednji parlamentarni izbori došlo do značajnih promjena u političkim preferencijama“, kaže Picula.

HDZ se, ocjenjuje on, oporavio od najgoreg poraza u svojoj povijesti od 1990. godine.

„Sa 23 posto, ova stranka se ponovno se primaknula onim rezultatima koje je imala za vrijeme Ive Sanadera“, ocijenio je on, dodajući da je, s druge strane, lista SDP-a značajno pala.

Slab odziv

U Hrvatskoj su u 19 sati zatvorena birališta na kojima je nešto manje od četiri miliona birača imalo priliku birati 12 hrvatskih predstavnika u Evropskom parlamentu (EP).

U 19 sati završena je i izborna šutnja tokom koje je bila zabranjena promocija i svako objavljivanje procjena rezultata, izvijestila je agencija Hina.

Ivan Čorkalo izvještava da u Hrvatskoj pravo glasa ima 3.738.708 birača.

„Odaziv je, zasad, uistinu slab, ali mora se napomenuti da su takva iskustva i u drugim europskim zemljama“, dodaje Čorkalo.

Biračka mjesta u zemljama gdje žive hrvatski državljani otvorena su u subotu u sedam sati, a glasanje će trajati i u nedjelju.

Na izborima mogu sudjelovati svi hrvatski državljani s pravom glasa, ali i državljani drugih članica Unije s prebivalištem u Hrvatskoj, ako su pravovremeno zatražili upis u popis birača.

Cijela Hrvatska jedna je izborna jedinica, a birači su birali između 12 kandidata s 28 kandidacijskih lista – 27 stranačkih i jedne liste skupine birača.

Od stranačkih lista samostalnih je 19, a osam koalicijskih.

Novi zakon

Nedjeljni izbori su prvi na kojima pravo glasa imaju i osobe koje su potpuno lišene poslovne sposobnosti, što im je omogućeno novim Zakonom o registru birača koji je Hrvatski sabor usvojio krajem prošle godine.

Novina je i mogućnost „preferencijalnog glasa“, odnosno pravo birača da osim neke od lista zaokruži i jednog od kandidata na listi kojem daje prioritet u odnosu na druge kandidate.

Članovi EP-a biraju se direktno, a uz Vijeće ministara čini zakonodavnu vlast EU. Članovi se biraju na temelju općeg, slobodnog i jednakoga biračkog prava, tajnim glasanjem, a mandat im traje pet godina.

Evropski parlament, osim što usvaja evropske zakone, zajedno s Vijećem provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a, osobito nad Komisijom čije komesare može odobriti ili odbiti, ima pravo izglasati nepovjerenje Komisiji te s Vijećem dijeli ovlast nad budžetom EU-a. Članice EU s više stanovnika imaju i veći broj zastupnika u EP-u.

Predsjednik Vlade Hrvatske i SDP-a Zoran Milanović glasao je u nedjelju ujutro na izborima za Evropski parlament na biračkom mjestu u Osnovnoj školi „Petar Zrinski“ rekavši pritom novinarima kako vjeruje da će odaziv biti malo veći nego što je obično praksa za evropske izbore.

‘Poseban dan’

„Prvi su europski izbori u hrvatskoj povijesti i drago mi je da se održavaju na poseban i odvojen dan,“ rekao je Milanović.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko glasao je u nedjelju ujutro na izborima za hrvatske zastupnike u Evropskom parlamentu, na biračkom mjestu u mjesnom odboru Središće, a novinarima je tom prilikom izjavio kako su ovo historijski izbori na kojima građani Hrvatske odlučuju o svojim predstavnicima u Evropskoj uniji.

„Ovo su povijesni izbori za Hrvatsku i njezine građane na kojima hrvatski građani odlučuju kako će živjeti u Europskoj uniji i kako će ih predstavljati zastupnici koje danas biraju“, kazao je novinarima predsjednik Hrvatskoga sabora.

Hrvatski predstavnici u Evropskom parlamentu moraju dobro poznavati hrvatske institucije i komunicirati s građanima, rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić koja je u nedjelju ujutro glasala za zastupnike u Evropskom parlamentu.

„Očekujem da poznaju institucije, u prvom redu hrvatske, europske će upoznati, te da imaju komunikaciju i s domaćim institucijama i s biračima i da ondje budu što aktivniji“, rekla je Pusić.

Prema tumačenjima Državne izborne komisije (DIK), birački listići ili bolje reći „čaršafi“ s obzirom na to da su dimenzija 63 sa 43 centimetra, na kojima će biti imena svih lista i kandidata, bit će važeći u gotovo svim kombinacijama – zaokruženom listom ili samo ime kandidata, ali ne i listu ili čak, ako zaokruži jednu listu i nekog kandidata na drugoj listi.

Cijela Hrvatska i biračka mjesta u inostranstvu, gdje je glasanje počelo u subotu i koje će trajati dva dana, bit će jedna izborna jedinica, pa je zbog toga odbačen zahtjev da listići budu štampani na jezicima manjina, odnosno ćirilicom.

Bez iznenađenja

„Iznenađenja neće biti, jer će zavisno od odziva i rasipanju glasova prag biti između sedam i osam posto, što je više od zakonskog praga od pet posto i to mogu postići samo liste SDP-a, HDZ-a i laburista“, rekao je za Tanjug politički analitičar Davor Djenero.

On je istakao da niko drugi nema šansu da pređe izborni prag koji je previsok za bilo koju ad hok listu ili malu stranku.

„Laburisti imaju siguran jedan mandat, ali ako male stranke odvuku relevantan broj glasova, prag pada i laburisti imaju šanse za dva mandata“, kaže Djenero.

On ističe i više razloga za neprimjetnost kampanje koja bi mogla rezultirati i malim odzivom.

„Poslanici dolaze u već konstituisani parlament u kome se zna raspored snaga i u kojima 12 novih poslanika neće imati neki značaj, pogotovo u zadnjoj godini mandata“, kaže i dodaje da je malo značenje tih izbora za EU vidljivo i u maloj podršci sestrinskih stranaka.

Djenero je ukazao i na mali trošak sredstava za kampanju koji je daleko manji od zakonom odobrenih 1,5 miliona kuna (197.000 eura), pa su SDP i partneri skupili i potrošili tek 529.362 kuna (69.563 eura), što je nešto više od trećine dozvoljenih, HDZ je utrošio 277.600 kuna (36.526 eura), dok su Hrvatski laburisti donacijama prikupili 214.816 kuna (28.265 eura).

(Al Jazeera)