Ko su Nurija i Devleta Pozderac iz Cazina kojima je Muzej holokausta Jad Vašem posthumno dodijelio medalju Pravednik među narodima.

Nakon što je Muzej holokausta Jad Vašem donio odluku da se Nurija i Devleta Pozderac iz Cazina nagrade medaljom Pravednik među narodima za svoje požrtvovanje za spašavanje Jevreja u Drugom svjetskom, šira javnost, a pogotovo mlađe generacije pitaju se ko je bio čovjek koji je skoro 70 godina nakon smrti dobio priznanje za promicanje ljudskosti u najtežim uvjetima rata.

Pozdercima su visoka odlikovanja dodijeljena zbog, kako je saopšteno iz Ambasade Izraela u Beogradu, hrabrosti i plemenitosti koju su iskazali spašavajući Jevreje upućene u ustaški koncentracioni logor Jasenovac.

Naime, grupa Jevreja koja je odbjegla iz transporta za Jasenovac, pokucala je u jeku užasnog rata na vrata porodice Pozderac u Cazinu. Zahvaljujući njihovoj pomoći, oni su preživjeli nacističku okupaciju Jugoslavije i holokaust. Izraelci danas ističu da generacije nasljednika spomenutih Jevreja svoje postojanje trebaju zahvaliti muslimanima Pozdercima.

Prema istorijskim izvorima, Nurija Pozderac rođen je 15. januara 1892. godine u Cazinu. Bio je sin Murat-age Pozderca, vladara Cazinske krajine pred kraj Osmanskog carstva u Bosni i Hercegovini.

Pozderac, inače učitelj, prvi ozbiljniji politički angažman imao kao poslanik u cazinskom srezu 1939. godine, što je bilo lokalno zakonodavno i administrativno tijelo.

U Narodnosolobodilačkoj borbi (NOB) učestvao je od 1941. godine. Godinu kasnije izabran je za predsjednika Narodnog oslobođenja u Cazinu i Narodnooslobodilačkog odbora. Za to vrijeme Pozderac je bio u stalnom kontaktu sa najvišim rukovodstvom NOB-a u svim dijelovima Republike što će rezultovati njegovim gotovo plebiscitarnim izborom na mjesto potpredsjednika Izvršnog odbora Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) na Prvom zasjedanju tog vijeća 26. novembra 1942. u Bihaću.

U toku Pete neprijateljske ofanzive 1943. godine u blizini Sutjeske, Nurija Pozderac je teško ranjen.Umro je četiri dana kasnije.

Nije mnogo poznato da su Nurija i Devleda Pozdarac pradjed i prabaka aktuelnog predsjedavajućeg Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) i bivšeg ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremića. I ne samo njega već i aktuelnog premijera Unsko-sanskog kantona, visokog funkcionera Socijaldemokratske partije (SDP) i bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Bihaća Hamdije Lipovače.

Lipovača je potvrdio da su on i „Vuk Jeremić od dvije sestre unuci“ i da je „Vuk moj brat“. Lipovača je ponosan na svoje korijene, pa i na činjenicu da su njehovi preci spašavali nevine Jevreje.

Naime, Nurija Pozderac imao je osmoro djece, četiri sina i četiri kćeri. Dvojica sinova, Hamdija i Hakija, bili su Jugoslaviji važni bosanskohercegovački komunistički političari. Posebno Hamdija Pozderac, koji je 80-ih bio čak i u vrhu jugoslovenske države. Unutar BiH snažno se zalagao za afirmaciju muslimana i stoga se sukobljavao sa srpskim političkim kadrovima.

Potkraj 80-ih pokrenuta je korupcionaška afera Agrokomerc, u koju su neke struje u vlasti upetljale i Hamdiju Pozderca i njegova brata Hakiju. Hamdija Pozderac je smijenjen 1987. godine, a sljedeće je godine umro.

Njihova sestra Sadeta Pozderac, koja je živjela u Beogradu i bila direktorka Prve beogradske gimnazije, udala se za diplomata Šerifa Buljubašića. Imali su sina Seada i kćerku Senu. Kćerka Sena udala se kasnije za Mihajla Jeremića i rodila sina Vuka.

Vuk Jeremić, koji se spominje i kao mogući nasljednik Ban Ki-moona na čelu UN-a, u nekoliko navrata je otvoreno isticao da „jeste Srbin i pravoslavac, ali da je ponosan i na svoje bošnjačko porijeklo“. U jednom autorskom tekstu to je i posebno podvukao.

„Elem, moj daleki predak, moj čukundeda, Murat-aga Pozderac, dobri i čestiti vladar Cazinske krajine, jedan od poslednjih aga Otomanskog carstva na Balkanu, imao je običaj da kaže: bujrum, rajo, čini što ti drago, ali plati harač, metni dukat u carske bisage, pa onda serbez, široko ti polje! Imam ja vladarsko iskustvo, genetika je to… Bilo je u familiji diplomata, narodnih heroja, ali ja se uvek vraćam na pretka moga, premudrog krajiškog agu Murata Pozderca, koji je pre sto pedeset godina rođen i ceo život je proveo u islamskoj veri i šerijatu… Eee, da mi je danas jedan takav u vladi Srbije, ne bi mi imali muke ni sa Kosovom ni sa Bosnom. Sve bi bilo naše!“, napisao je Jeremić.

Hamdija Lipovača, takođe jedan od potomaka Nurije Pozderca, inače predsjednik Vlade Unsko-sanskog kantona i bivši bihaćki načelnik komentariše Jeremićevo ponašanje:

„Ja lično nisam zadovoljan s njegovim političkim ponašanjem, koliko kao šefa srpske diplomacije, toliko i kao šefa Skupštine UN-a, pogotovo nakon zadnjih događanja sa dovođenjem i intoniranjem Marša na Drinu, jer mislim da se naš djed Nurija Pozderac nije borio za ono što Vuk Jeremić danas zagovara i ono što Vuk Jeremić danas u svjetskoj diplomaciji prezentira kao stavove i nas, svoje porodice, a i zemlje koju predstavlja.“

(Anadolija, Sandžak Live, RSE)