Skip to main content

Laura Koveši, odlazeća šefica Evropskog javnog tužilaštva: EPPO će biti tiho ugušen zato što radi svoj posao

Građani 28. okt 2026.
6 min čitanja

Otvoreno o problemima s kojima se suočava Evropsko javno tužilaštvo

U ekskluzivnom intervjuu za Politiko povodom kraja sedmogodišnjeg mandata, Laura Kodruca Keveši otvoreno je govorila o problemima s kojima se suočava Evropsko javno tužilaštvo

Budžetska stega i birokratska inercija ugrožavaju budućnost Evropskog javnog tužilaštva (EPPO), izjavila je za Politiko čelnica ove institucije.

„Dok odlazim iz kancelarije, mislim na čuvenu dansku seriju Borgen. U njoj postoji jedna poznata rečenica: ‘U Briselu niko ne može da čuje tvoj vrisak’, i to je, nažalost, tačno“, rekla je u opširnom intervjuu Laura Kodruca Koveši, kojoj sedmogodišnji mandat ističe u petak, aludirajući na Ridli Skotov kultni film Osmi putnik.

„Bojim se da će EPPO biti tiho ugušen zato što radi svoj posao“, dodala je, bez ustezanja govoreći o stanju pravosuđa u Evropi.

Koveši je u razgovoru, vođenom putem video-veze iz njene kancelarije u Luksemburgu, govorila i o odnosima s institucijama EU, skandalu sa poljoprivrednim subvencijama u Grčkoj i pitanjima nacionalnog suvereniteta.

Razgovor je neznatno skraćen i uređen radi jasnoće.

Vaš mandat ističe ove nedelje. Koje su bile glavne teškoće tokom njegovog trajanja i šta bi vaš naslednik trebalo da uradi drugačije?

Kada sam imenovana, obećala sam da ću izgraditi efikasnu, snažnu i nezavisnu instituciju kojoj će građani verovati. Mislim da smo, zajedno sa mojim kolegama, u tome velikim delom uspeli. Svesna sam da nismo uspeli u svemu, ali niko ne može da ospori da smo dobro radili.

Najvažnije pitanje sada je da li će se tako nastaviti. Saslušala sam sve kandidate za evropskog glavnog tužioca i bila sam zaista zabrinuta, jer se jedan kandidat predstavio rekavši da je njegov projekat da „normalizuje“ EPPO. Za nekoga kao što sam ja, ko je odrastao u komunizmu, to zvuči veoma preteće. Drugi kandidat, što je još gore, govorio je o održavanju jednake distance između tužilaštva i svih političkih partija. Ali kako je to spojivo sa nezavisnim tužilaštvom?

Posle prvih godina rada imamo rezultate koje je malo ko očekivao. Imamo mnogo reakcija i mislim da smo dokazali da je zakon jednak za sve. Sada će ključni izazov za EPPO, a posebno za mog naslednika, biti da tužilaštvo ostane nezavisno i verodostojno.

Šta vas je tokom mandata najviše iznenadilo?

Poslednjih sedam godina bio je najteži posao koji sam ikada radila. Nije bilo mnogo iznenađenja. Ali moram da vam kažem o napadima, odnosno pokušajima da se potkopa naša nezavisnost. Najočigledniji pokušaj zastrašivanja EPPO dogodio se u Grčkoj, gde smo imali problem sa ponovnim imenovanjem evropskih delegiranih tužilaca.

Glavni izazov za EPPO biće izmena uredbe. Jasno je da će se tu pokazati ko je istinski prijatelj nezavisnog pravosuđa.

Drugi primer je bio napad na našu verodostojnost. Svi znaju da se davimo u poslu i razumem da postoje mnogi prioriteti, ali moramo da vidimo da li je to stvarno ili je samo izgovor. Tu iznenađenje dolazi iz Poljske. Dogovorili smo se da nam je potrebno 24 evropska delegirana tužioca. Očekivanja su bila ogromna, a na kocki je naša verodostojnost. Trenutno ih imamo samo 15. Kako onda da budemo verodostojni u Poljskoj? I u Mađarskoj smo tačno objasnili koliki nam je budžet potreban da radimo svoj posao, ali je Komisija predložila upola manje.

To su samo neki primeri kako se, ako se to želi, može uništiti verodostojnost jedne institucije. Dok odlazim iz kancelarije, mislim na čuvenu dansku seriju Borgen. U njoj postoji jedna poznata rečenica: „U Briselu niko ne može da čuje tvoj vrisak“, i to je, nažalost, tačno. Bojim se da će EPPO biti tiho ugušen zato što radi svoj posao.

Pomenuli ste pritiske nacionalnih vlada, posebno iz Grčke i Poljske. Da li ste imali podršku institucija EU?

U nekim slučajevima imali smo podršku različitih aktera, ali kada kažem da se bojim da će EPPO biti tiho ugušen zato što radi svoj posao, imam za to tri glavna razloga. To je jednostavno, to je obrazac. Ako želite da uništite instituciju, možete da uradite tri stvari, i one se upravo događaju. Prvo, nedovoljno je finansirate. Na papiru bi trebalo da imamo 230 evropskih delegiranih tužilaca, a novca imamo samo za 180. Imamo novca za samo trećinu troškova službe obezbeđenja, a primere bih mogla da navodim u nedogled.

Drugo, mnogo odlaganja. Još od 2021. govorimo da izmena uredbe o EPPO mora da počne ranije. Ona kasni. Treće, naučila sam da je ovde sve komplikovano, a mislila sam da je Rumunija komplikovana. Da vam dam primer: vode se beskrajne rasprave o arhitekturi borbe protiv prevara. Otkrili smo čitav novi kontinent kriminala i vidimo kako kriminalne organizacije rastu i pljačkaju budžet EU i nacionalne budžete. U središtu svega trebalo bi da bude borba protiv organizovanog kriminala. Umesto toga, vode se beskrajne rasprave o tome kako tužiocima zakomplikovati život, i mnogo se raspravlja o tom zajedničkom registru prijema predmeta. Ako ima novca za taj novi elektronski registar, kako je moguće da nema novca za ono što nam je zaista potrebno?

Imate li utisak da ste uspeli da uzdrmate stvari? Da li su ljudi ili institucije počeli drugačije da se ponašaju?

Mnogo toga se promenilo zahvaljujući EPPO. Stopa otkrivanja porasla je u većini država članica, povećan je broj uspešno okončanih predmeta i, naravno, budžet EU je bolje zaštićen otkako postoji EPPO. Ali i dalje ima stvari koje ne funkcionišu onako kako bi trebalo.

Da možete sve da ponovite, šta biste prvo uradili drugačije?

Ništa. Radila bih iste stvari, ali bi možda drugi trebalo da promene svoje ponašanje. Mislila sam da postoji velika razlika između Brisela i onoga što sam videla u Rumuniji. U Rumuniji, ili u drugim državama članicama, ljudi su navikli da rade sa tužiocima, znaju čime se tužioci bave.

U Briselu, ponekad na nivou EU, misle da su iznad zakona, i to je za mene problem. U Rumuniji, ili u drugim državama članicama, ako vas pozovu da date izjavu, vi se pojavite, jer znate da to morate. Ovde ponekad postoji osećaj da ste iznad tužilaca, iznad zakona, i jednostavno ne dođete.

Neki tužioci, možda iz političkih motiva, u poziciji su da odugovlače predmete, odlažu ročišta i sastanke. Da li ste to u nekim zemljama iskusili više nego u drugim?

Svi naši evropski delegirani tužioci veoma su nezavisni, a naša agenda ne zavisi ni od kakve izborne kampanje niti od bilo kakvih interesa osim onoga što piše u našoj uredbi. Ima predmeta koji mogu da kasne, ali ne zato što tužioci ne žele da rade svoj posao.

Neki političari misle da su iznad zakona, a ako vas pozovu da date izjavu, morate da dođete, i to razumevanje ne postoji uvek. Eto, to je primer situacije u kojoj tužioci ne mogu da okončaju predmete.

Mislite li na slučaj „Pfizergate“?

Neću komentarisati konkretne istrage.

U svojim izveštajima navodili ste da je broj prijava iz institucija EU minimalan. Da li je bilo slučajeva u kojima su uočili korupciju, a nisu je prijavili?

Kada sam počela, slušala sam kako smo „čista zemlja“ i kako nemamo korupciju. A ja sam mnogo puta ponovila da čista zemlja ne postoji. Ali sa EPPO se to dosta promenilo.

Ipak, neću se ustručavati da vam kažem da, posebno kada su u istragu umešani važni ljudi, bilo da je reč o visokim političkim funkcionerima ili bogatašima povezanim sa političkom klasom, imamo teškoće da vršimo svoju nadležnost, jer i dalje postoji problem sukoba nadležnosti.

Nažalost, svedočimo situacijama u kojima, kada otvorimo istragu i kada smo spremni da preduzmemo određene istražne mere, odjednom na nacionalnom nivou bude otvoren predmet sa istim predmetom postupanja, a generalni tužilac odluči da mi nismo nadležni da vodimo taj slučaj. To utiče na sposobnost i kapacitet EPPO da sprovodi istrage.

U nekoliko zemalja argument protiv saradnje sa EPPO jeste da bi se time odrekle sopstvenog suvereniteta. Šta im odgovarate?

Da li je bolje imati suverenitet kriminalaca? Jer to je ono što treba staviti na vagu. Kriminalne organizacije u Evropi više nisu nacionalne i koriste rascepkanost koja postoji.

Mi i dalje primenjujemo nacionalno zakonodavstvo, i dalje izlazimo pred nacionalne sudove. Ne mislim da gubite suverenitet; dobijate veću zaštitu i veću bezbednost za svoje građane. Da li je bolje pustiti kriminalce da nesmetano deluju, da koriste rascepkanost, da koriste to što niko nema pogled iz ptičje perspektive na to kako deluju na čitavoj teritoriji EU?

U Grčkoj neki političari kažu da bi mogli jednostavno da prekinu saradnju sa EPPO. Može li zemlja koja se priključila EPPO jednostavno da istupi?

Pa, ne znam da li žele da izađu iz Evropske unije ili ne, ali izlazak iz EPPO je gotovo nemoguć. Takvi komentari ne rade ništa drugo nego što potvrđuju upravo ono što sam rekla. Biće pokušaja da se EPPO ugasi zato što radimo svoj posao.

Neki političari govore o nezavisnom i efikasnom pravosuđu sve dok ne dođete do njih i do njihovog najužeg kruga. U tom trenutku tužioci postaju zlonamerni, imaju političku agendu, nisu potrebni. Posle toga kreću pokušaji da vam se suzi nadležnost, da ostanete bez novca, da se rasformira specijalizovana policija.

U nekoliko zemalja trenutno se vode istrage koje se tiču političara ili stranaka, poput skandala OPEKEPE sa poljoprivrednim subvencijama u Grčkoj, ili u Francuskoj. U tim zemljama uskoro su izbori, a EPPO se kritikuje da je politički motivisan. Kako obezbeđujete da se ishod tih predmeta ne poklopi sa izborima?

Pomenuli ste OPEKEPE: tu smo upravo završili nekoliko optužnica. Predmeti su na sudu. Ali sva ta buka podignuta je da bi se EPPO optužio da se bavi politikom, umesto da se raspravlja o tome šta se zaista dogodilo. Imate političare koji žele da zataškaju raspravu i pokušavaju da potkopaju verodostojnost EPPO. Dođete i napravite dimnu zavesu: „Joj, imaćemo izbore. Pogledajte šta radi EPPO.“

Ako od EPPO tražite da se uzdrži i da ništa ne radi zato što su negde u Evropi izbori, nećemo raditi uopšte. Naš posao nije da proveravamo kada je izborna kampanja, već da proverimo da li pošteni poljoprivrednici imaju pristup novcu EU. Umesto toga, novac je dodeljivan raznim ljudima koji su se predstavljali kao poljoprivrednici, a novac su trošili na luksuzna putovanja i skupe automobile, dok pošteni poljoprivrednici nisu dobili ništa. Ne vidim nikakvu vezu između onoga što smo radili, naših aktivnosti, naših predmeta, i izbornih kampanja. Jedina veza je to što nezadovoljni političari žele da napadnu EPPO i pokušavaju da nas zastraše i spreče da radimo svoj posao.

Integritet istrage OPEKEPE doveden je ovde u Grčkoj u pitanje nakon što je parlamentu upućen spis radi skidanja imuniteta 11 poslanika. Na kraju su samo četvorica upućena sudu, a bilo je kritika da je sve urađeno na brzinu. Da li je tu nešto pogrešno urađeno?

Ne, iz naše perspektive ništa nije pošlo naopako. Kada tražimo skidanje imuniteta, to nije pitanje krivice. To je samo uslov da bi tužioci mogli da sprovedu istragu i prikupe dokaze.

Kakvi su vaši lični planovi za budućnost?

Pa, hajde da ne govorimo o mojim ličnim planovima. Hajde da se usredsredimo na EPPO. Videću kada završim mandat.

(Politico)