Skip to main content

Trampov rejting u anketama pao na novi minimum – ali niko ne očekuje da će promeniti kurs

Planeta 09. avg 2026.
4 min čitanja

"Pored ekonomije, kampanju je obeležila i afera oko dosijea seksualnog predatora Džefrija Epstina, koji je svojevremeno bio blizak Trampu"

Nakon niza loših rezultata anketa početkom ovog leta, predsednik Tramp je jednostavno izjavio da oni nisu tačni.

„MOJI STVARNI REZULTATI U ANKETAMA SU NAJVIŠI IKADA“, napisao je na društvenim mrežama, koristeći velika slova kao da će njima nadjačati sve podatke koji govore suprotno, piše Njujork Tajms.

Zapravo, njegovi stvarni rezultati u anketama jesu na ili blizu najnižeg nivoa koji su ikada zabeleženi u nekim nestranačkim istraživanjima, navode.

Niz novih anketa sprovedenih poslednjih dana pokazao je da je Tramp na najnižoj tački svog predsedničkog mandata, uz podršku tek oko trećine Amerikanaca, dok zastoj u ratu u Iranu i visoke cene goriva uzimaju politički danak.

Najnovije ankete pokazuju da je Tramp sada praktično najnepopularniji predsednik u drugom mandatu u ovoj fazi mandata u istoriji istraživanja javnog mnjenja, koja seže do 1940-ih.

Jedini izuzetak nije nešto što bi Trampu pružilo mnogo utehe: Ričard M. Nikson imao je još manju podršku javnosti u ovoj fazi svog drugog mandata, ali je tada bio svega nekoliko dana udaljen od ostavke zbog skandala Votergejt.

Ovakvi rezultati anketa bi normalnu Belu kuću bacili u paniku, posebno jer dolaze samo tri meseca pre izbora na polovini mandata. Neko bi možda bio smenjen. Napisao bi se govor. Osmislio bi se novi set politika.

Ali Tramp nikada nije bio uobičajen predsednik i na političke okolnosti ne reaguje na isti način kao njegovi prethodnici, tvrdi NYT.

Snagom volje i kontrolom nad svojom bazom MAGA pokreta, on je tradicionalno umeo da i slabe karte odigra kao jake.

„On će uvek nastojati da pokaže snagu bez obzira na to kakvi su rezultati, a ionako će reći da su lažni. Ako izuzmemo da viče i baca nešto na nekog člana osoblja, to je to“, rekao je Daglas Hej, dugogodišnji republikanski strateg, dodajući da ne očekuje promenu političke strategije.

Naravno, teško je promeniti kurs ako nije sasvim jasno ni koji je kurs uopšte bio. Kao najimpulsivniji predsednik modernog doba, Tramp se vodi svojim instinktima i može potpuno da promeni stav iz dana u dan, a ponekad i iz sata u sat.

To mu je dovoljno dobro funkcionisalo da je više od decenije dominirao američkom politikom. Iako je 2024. osvojio relativnu većinu glasova, Tramp nikada nije osvojio većinu glasova birača ni na jednim od svoja tri izbora, niti je u bilo kom trenutku tokom jednog od svoja dva mandata imao podršku većine prema anketama Galupa. Ipak, vladao je kao da je popularniji predsednik.

Trampa u najnovijoj anketi CNN-a podržava svega 34 odsto Amerikanaca

Ipak, najnoviji rezultati su posebno sumorni i republikanci su sve uznemireniji jer strahuju od talasa demokrata koji bi u novembru mogao da ih košta većine u Predstavničkom domu, a možda čak i u Senatu.

Trampa podržava svega 34 odsto Amerikanaca u najnovijoj anketi CNN-a, što odgovara njegovom najnižem rezultatu neposredno nakon napada na Kapitol 6. januara 2021. godine. U novom istraživanju AP-NORC-a imao je podršku svega 33 odsto, čime je izjednačio najniži rezultat od 2017. godine, dok je u podacima Univerziteta Kvinipijak imao podršku 32 odsto, što je najniži rezultat ikada zabeležen u toj anketi.

Poređenja radi, u ovoj fazi svojih drugih mandata Bil Klinton je imao podršku 64 odsto, Ronald Regan 61 odsto, a Dvajt D. Ajzenhauer 58 odsto, prema istorijskim anketama Galupa. Među predsednicima čija je podrška bila ispod 50 odsto bili su Barak Obama sa 43 odsto, Hari S. Truman sa 39 odsto i Džordž V. Buš sa 37 odsto; svima njima je nekoliko meseci kasnije stranka izgubila mesta na izborima na polovini mandata. Nikson, koji je bio pred ostavkom dok se suočavao sa procesom opoziva, u ovom trenutku imao je podršku 24 odsto.

Izazov za Trampa i republikance jeste to što predsednik ima negativan bilans podrške kada je reč o gotovo svim pitanjima, uključujući i oblasti u kojima je istorijski bio jači, poput ekonomije i imigracije.

Kada je reč o ratu u Iranu, on je već bio jedini rat SAD u istoriji istraživanja javnog mnjenja kojem se više Amerikanaca protivilo od samog početka – a podrška koju je imao dodatno je strmoglavo pala, pa su birači sada protiv rata u odnosu dva prema jedan.

Štaviše, republikance ne brine samo to što birači ne odobravaju način na koji Tramp obavlja predsedničku funkciju, već i činjenica da to snažno ne odobravaju.

Plate, zdravstveno osiguranje i Epstin

Rast troškova života izaziva najveću zabrinutost birača, tvrdi Alek Filips, glavni politički ekonomista Goldman Saksa. Pad popularnosti analitičari i ankete pripisuju velikom skoku cena goriva i inflaciji.

Uz to, istekle olakšice za zdravstveno osiguranje u okviru Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (ACA) i rezovi u Medikejdu, doneti u okviru Trampovog zakona o porezima i budžetu, postali su ključna tema demokratske kampanje. Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu Hakim Džefris obećao je da će stranka, ako osvoji većinu, poništiti te rezove.

Pored ekonomije, kampanju je obeležila i afera oko dosijea seksualnog predatora Džefrija Epstina, koji je svojevremeno bio blizak Trampu.

Objavljivanje znatno cenzurisanih dokumenata krajem 2025. razbesnelo je deo republikanskih kongresmena, a republikanski strateg Brajan Darling upozorio je da „ograničeno objavljivanje i dalje predstavlja politički rizik za sve republikance u ranjivim izbornim jedinicama“.

Republikanski kongresmen Tomas Masi, koji je zajedno sa demokratom Room Kanom predvodio inicijativu za potpuno objavljivanje dosijea, izjavio je da će afera „naštetiti republikancima na izborima na polovini mandata“.

Prednost demokrata

Anketa o stranačkom opredeljenju birača za Kongres (bez navođenja imena kandidata) pokazuje prednost demokrata, ali sa velikim razlikama u zavisnosti od istraživača. Prosek Silver Biltena krajem jula iznosio je oko šest procentnih poena u korist demokrata, dok je istraživanje Emerson koledža zabeležilo prednost od jedanaest poena, a Morning Konsalt i Rasmusen beleže uže razlike od tri do četiri boda.

Hari Enten, analitičar CNN-a, upozorio je da demokrati zaostaju za tempom iz 2006. i 2018. godine, kada su u istoj fazi izbornog ciklusa vodili sa sedam bodova, što ukazuje na to da entuzijazam za veliki „plavi talas“ možda nije toliko izvestan koliko sugerišu pojedinačne ankete sa dvocifrenom prednošću.

Predsednik Tramp javno odbacuje pesimistične prognoze. Na skupu sa republikanskim guvernerima izjavio je da očekuje da će stranka „proći fantastično“ na izborima, dodajući da bi rezultati mogli biti „veliko iznenađenje“.

(N1, foto: Beta-AP)