Sirijski pobunjenici su rano 8. decembra preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Damaskom nakon što su posljednjih dana pokrenuli munjevitu ofenzivu koja je brzo napredovala kroz zemlju.

„Damask je sada slobodan od Asada“, saopćili su pobunjenici na društvenim mrežama.

Gdje se nalazi predsjednik Bašar al-Asad nije odmah poznato, iako je Sirijski opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji saopćio da je Asad poletio iz Damaska i otišao rano 8. decembra. Nije rečeno kamo je Asad odletio.

Vođa najveće pobunjeničke skupine u Siriji zabranio je svojim borcima približavanje državnim institucijama rekavši da će one, za sada, ostati pod nadzorom premijera zemlje.

„Javne institucije ostat će pod nadzorom premijera dok se službeno ne predaju“, rekao je Abu Mohamad al-Golani, vođa pobunjeničke skupine Hajat Tahrir al-Šam (HTS), u izjavi objavljenoj na društvenim mrežama njegove skupine.

Al-Golanijevi komentari došli su nakon što je sirijski premijer Mohamed Gazi al-Džalali rekao da pruža ruku opoziciji dodajući da želi jamčiti funkcioniranje državnih institucija.

„Vjerujemo da je Sirija za sve Sirijce i da je to zemlja svih njenih sinova i da ova zemlja može biti normalna država koja gradi dobre odnose sa svojim susjedima i svijetom ne ulazeći ni u kakve regionalne saveze i blokove“, rekao je al-Džalali i dodao da je još uvijek kod kuće u Damasku i da nije pobjegao.

Abu Mohamad al-Golani, vođa pobunjeničke skupine Hajat Tahrir al-Šam (HTS), rekao je kasno 7. decembra da su pobunjenički borci „u posljednjim trenucima oslobađanja“ Homsa, grada od 775.000 ljudi. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Europska unija HTS smatraju terorističkom skupinom.

„Ova promjena predstavlja priliku za izgradnju nove Sirije utemeljene na demokraciji i pravdi koja osigurava prava svih Sirijaca“, rekao je Mazlum Abdi, čelnik Sirijskih demokratskih snaga, u pisanoj izjavi, slaveći „pad autoritarnog režima u Damasku“.

Ova skupina predvođena Kurdima značajno je prisutna u sjeveroistočnoj Siriji, gdje su se tijekom godina sukobljavali s tzv. Islamskom državom i milicijama koje podržava Turska.

Alavitska sekta – kojoj Asad pripada i koja je činila jezgru njegove baze – pozvala je ljude da budu „mirni, racionalni i razboriti i da se ne daju uvlačiti u ono što razdire jedinstvo naše zemlje“.

„Bili smo i još uvijek jesmo zagovornici mira i zagovornici jedinstva“, navodi se. Pozvali su da „jezik razuma i dijaloga prevlada nad svim stranama u službi Sirije i njezinog velikog naroda“.

Kad je dan počeo nad Damaskom, mnoštvo se okupilo na molitvi u gradskim džamijama i slavilo na trgovima, uzvikujući „Alahu Ekber“ (Bog je velik). Okupljeni su također skandirali parole protiv Asada i trubili automobilima.

„Nisam spavao sinoć i nisam pristajao na spavanje dok nisam čuo vijest o njegovom padu“, rekao je za AP Mohamed Amer Al-Ulabi, 44, električar.

„Od Idliba do Damaska njima (oporbenim snagama) je trebalo samo nekoliko dana, hvala Bogu. Neka ih Bog blagoslovi, herojske lavove koji su nas učinili ponosnima“, dodao je.

Reakcije iz svijeta

Stručnjaci kažu da bi pad Asadovog režima također predstavljao veliki geopolitički neuspjeh za Kremlj koji je, zajedno s Teheranom, podržavao sirijsku vladu tijekom dugogodišnjeg građanskog rata.

Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u SAD-u ocijenio je da su „snage Asadovog režima doživjele kolaps.“

Rusija ima više vojnih lokacija u Siriji, uključujući zračnu bazu u Heimimu i strateške pomorske objekte u Tartusu, koji se također koriste za potporu akcijama Kremlja u Africi.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbio je komentirati sudbinu ruskih baza, rekavši da „ne želi nagađati“.

ISW je rekao da Moskva još nije počela evakuirati bazu, „ali ostaje nejasno hoće li Rusija zadržati svoje brodove u luci dok sirijski pobunjenici nastavljaju brzo napredovati preko teritorija pod kontrolom režima“.

Američki State Department rekao je za Radio Slobodna Evropa kasno 7. decembra da Washington pomno prati situaciju na terenu u Siriji.

Glasnogovornik je rekao da Sjedinjene Države i njihovi partneri i saveznici pozivaju na zaštitu civila, uključujući pripadnike manjinskih skupina.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je Bašar al-Asad „pobjegao iz svoje zemlje“ nakon što je izgubio potporu Rusije.

„Asad je otišao. Njegova zaštitnica, Rusija, na čelu s Vladimirom Putinom, nije bila zainteresirana da ga više štiti“, objavioje na svojoj platformi Truth Social. Ranije je napisao da se SAD ne bi trebao miješati u sirijski sukob.

Izraelska vojska priopćila je da je rasporedila snage u tampon zoni Golanske visoravni pod nadzorom UN-a. Također je poslala trupe na „druga mjesta potrebna“ za svoju obranu, rekavši da će raspoređivanje pružiti sigurnost stanovnicima, ali da se „ne miješa u unutarnje događaje u Siriji“.

Izrael je zauzeo taj teritorij od Sirije tijekom rata 1967. i kasnije ga anektirao. Ovu aneksiju ne priznaje veliki dio međunarodne zajednice, koja to područje smatra okupiranim. Kasniji sporazum o prekidu vatre stvorio je demilitariziranu tampon zonu između Izraela i Sirije, sprječavajući vojnu prisutnost ili aktivnost bilo koje strane u tom području.
Mirovne snage Ujedinjenih naroda patroliraju tim područjem od 1974.

Munjevita ofenziva

Prije pobunjeničkih tvrdnji da će zauzeti Damask, u izvješćima se govorilo da je bilo znakova panike u glavnom gradu, s nestašicom kritičnih zaliha.

Iznenađujuću ofenzivu prošle je sedmice pokrenula koalicija pobunjeničkih skupina predvođenih islamističkom frakcijom HTS-a.

Osim HTS-a, borci uključuju snage krovne skupine sirijskih milicija koje podržava Turska pod nazivom Sirijska nacionalna vojska. Turska je zanijekala da podržava ofenzivu, iako stručnjaci kažu da je pobunjenici ne bi pokrenuli bez pristanka te zemlje.

Ujedinjeni narodi priopćili su 6. decembra da je gotovo 300.000 ljudi u Siriji već raseljeno od kraja novembra zbog borbi i da bi do 1,5 miliona moglo biti prisiljeno pobjeći dok pobunjenici napreduju i nanose gubitke Asadu, kao i njegovih ruskih i iranskih saveznika.

Asad se oslanjao na Iran i Rusiju da ostane na vlasti od izbijanja sukoba 2011. godine.

Otkako su pobunjenici preuzeli kontrolu nad Alepom prije sedmicu, krenuli su s osvajanjem drugih većih gradova s Asadovim snagama koje su pružale slab otpor.

(Radio Slobodna Evropa/foto: Beta/AP)